Allium sativum
Češnjak ili bijeli luk začinska je biljka iz porodice Alliaceae. Srodna je luku, poriluku i vlascu. Smatra se da potječe iz srednje Azije, a od pamtivijeka se upotrebljava u kulinarstvu i medicini.
Bio je poznat već Egipćanima, Grcima i Rimljanima. Dosta je rasprostranjen, iako se troši u manjim količinama. Rabi se kao začin, i to bilo sirov, bilo kod kuhanja različitih jela. Ima tipičan miris koji mu daje eterično ulje. Češnjak sadrži fitoncide, koji djeluju baktericidno pa se uvelike troši kao narodni lijek.
Drugi nazivi :
Bijeli luk, lukac, česan, saransak, česni luk, česnoviti luk, česnjak, belac, smrdiluk.
Opis biljke :
Češnjak se prodaje u glavicama vezanim u vijence ili snopove, u prahu ili ekstraktu. Glavice češnjaka složene su od nekoliko češnjeva. Svaki češanj ima čvrstu vanjsku ljusku, a svi češnjevi, obavijeni zajedničkim ovojnim listom, čine glavicu češnjaka.
Češnjak se pojavljuje na tržištu u proljeće kao mladi češnjak te u kasno ljeto kao sazreli. Mladi češnjak ima zeleno lišće uže nego što je lišće poriluka i specifičan miris. Jede se sirov, kao i mladi crveni luk, uz meso pečeno na žaru ili uz svježi kravlji sir. Proljetni češnjak nazvan je prema vremenu sadnje, a dozrijeva u kasno ljeto, odnosno u ranu jesen; glavice su manje, manji su češnjevi i vrlo se dobro sprema za zimnicu. Jesenski češnjak sadi se u jesen, ima velike češnjeve i glavicu promjera do 10 cm, ali nije dobar za dulje čuvanje i skladištenje.
Prosječan kemijski sastav češnjaka, računato na 100 g svježe namirnice, iznosi:
voda 59 g; proteini 6,4 g; masti 0,5 g; ugljikohidrati 33,1 g i vlakna 2,1 g.
Energetska vrijednost češnjaka iznosi samo 149 kcal na 100 g svježe namirnice. Sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari, uključujući vitamine, minerale, aminokiseline i enzime. Iznimno je bogat manganom, selenom, fosforom, vitaminom C i vitaminom B6.
Uzgoj :
Za uzgoj češnjaka prikladnija su lakša, aluvijalna tla, dobre strukture, alkalne ili neutralne pH-reakcije tla. Češnjak je osjetljiv na zaslanjena tla. Za vegetativni rast potrebna mu je umjerena vlažnost. Ne voli rasti na tlima visoke podzemne vode, traži ocjedita tla no, ne trpi ni sušu!!!
Češnjak se sadi u proljeće i jesen. Češnjak koji se sadi u proljeće ima sitnije listove, sadi se pliće, 2-3 centimetara duboko. Ima velike zahtjeve prema svjetlosti. Sadi se u gredicama, a za skladištenje izabiru se isključivo zdravi češnjevi. Mali se češanj okrene korijenom nadolje, malo utisne u zemlju. Sadi se na razmaku 10-15 centimetara između redova i 10-15 cm u redu u proljeće što je ranije moguće ili u jesen.
Uzgoj u saksijama na balkonu je identičan po pitanju tla i vremena sadnje. Najbolje ga je saditi u jesen, da prezimi u zemlji i ojača te na proljeće dadne zdravije biljke snažnijeg okusa (sic!!). U zemljama poput Australije, saditi se može cijele godine jer nema snijega ni čestih mrazeva, no i tada niske zimske noćne temperature odrade svoj dio prirodne pripreme pa jesenji usjevi imaju bolji i kvalitetniji urod, makar to bile i samo 3-4 glavice u saksiji!!!
Ljekoviti dio biljke :
Glavica češnjaka odnosno pojedinačni češnji.
Ljekovito djelovanje :
Češnjak je oduvijek poznat kao ljekovita biljka širokog spektra djelovanja. Od ljekovitih tvari sadrži eterična ulja koja sadrže sumpor, specifičnog su mirisa, velike nepostojanosti i osjetljivosti. Od ostalih tvari tu su: alicin, aliin, dušične supstancije, biljne masti, mineralne tvari, polioze poput inulina i spoj vezan na jod. Sve spomenute tvari u češnjaku su u koncentriranom obliku, a ljekovite su već u vrlo maloj koncentraciji.
Češnjak normalizira ubrzan rad srca, poboljšava rad srčanih krvnih žila i opskrbu srčanog mišića krvlju, što dovodi do poboljšanja srčane funkcije i smanjenja sklonosti trombozi.
Prema rezultatima mnogih istraživanja, češnjak je jedno od najboljih sredstava u prevenciji i liječenju začepljenja krvnih žila. Snižava razinu štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno istodobno povećava koncentraciju zaštitnog kolesterola (HDL).
Također djeluje kao vazodilatator i antihipertenziv (obara krvni tlak, zbog djelovanja metil-aliltrisulfida).
Češnjak usporava rast opasne mikroflore u crijevima koja izaziva proljev, uključujući i amebe; zbog toga je koristan u liječenju nekih želučanih tegoba, npr. kod proljeva ili crijevnog katara.
Utvrđeno je da sumporni spojevi u češnjaku imaju protuupalno djelovanje tako da inhibiraju aktivnost upalnih enzima. Zajedno s vitaminom C, češnjak vam može ublažiti bolove povezane s artritisom (isprobano!) i napadaje astme.
Ako vam koža nije preosjetljiva na češnjak, možete ga primijeniti izravno na prištić ili herpes. Ako prištić istrljate režnjem češnjaka nekoliko puta dnevno, on će nestati bez ožiljka. Češnjak biste trebali uključiti u prehranu jer pročišćuje krv i može liječiti akne "iznutra". Vrlo je učinkovit u liječenju oralnog herpesa u kombinaciji s Matičnjakom, kao tinktura.
Pospješuje epitelizaciju i zarastanje rana. Pomaže i kod raznih plućnih bolesti.
Danas je poznato da češnjak djeluje i antimikrobno, potpuno uništavajući neke bakterije, kao što su: Staphylococcus, Escherichia coli, Proteus i Pseudomonas. Ima antiparazitski učinak i učinkovit je protiv virusa herpesa i kvaščevih gljivica (Candida ablicans - čest i teško rješiv kožnovenerični problem).
Najnovija istraživanja nedvojbeno pokazuju da češnjak posjeduje i antikancerogena svojstva. Stručni časopis Oxford University Journal of the National Cancer lnstitute objavio je studiju koja govori o tomu da ljudi koji redovito uzimaju veće količine češnjaka (ili drugih vrsta iz porodice Allium) znatno manje obolijevaju od raka želuca nego osobe koje ga ne uzimaju.
U časopisu Carcinogenesis objavljeni su podaci o tomu da su se ulja iz češnjaka i crnog luka pokazala učinkovitima protiv raka kože te da redovito uzimanje češnjaka smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva.
Poznato je da češnjak ima mnoga ljekovita svojstva, no od sad je i sigurno da pospješuje zacjeljenje bolesnog srca. Iako se dugo vremena smatralo da je češnjak jedna od ključnih namirnica koja bi se trebala naći na jelovniku srčanih bolesnika, tek su prije nekoliko godina američki znanstvenici dokazali da su takve pretpostavke uistinu točne, piše NYDailyNews.com.
Zbog sastojka alicina kojim češnjak obiluje i koji u reakciji s crvenim krvnim zrncima proizvodi sumporovodik, opuštaju se krvne žile i time se pospješuje protok krvi, dok dialil trisulfid, inače odgovoran za karakterističan miris biljke, ispušta spojeve koji štite srce od ozljeda.
Znanstvenici s medicinskog sveučilišta iz Emoryja proveli su istraživanje na miševima kojima su zbog začepljenja arterija prijetila srčana oštećenja. U njihovu se krv umjesto sumporovodika u plinovitom stanju, za koji se inače drži da je nestabilan te da se brzo raspršuje u organizmu, ubrizgavao dialil trisulfid za koji je ustanovljeno da je smanjio rizik oštećenja organa za čak 61 posto.
Ako koristite ljekove za smanjenje holesterola, bijeli luk će dodatno sniziti masnoće u krvi. Tako možete doći u situaciju da su vam potrebne manje doze ljekova...
Da biste iskoristili ljekoviti potencijal češnjaka, zgnječite ga ili ga sitno narežite. To pospješuje oslobađanje posebnih enzima, koji pretvaraju aliin u alicin (sastojak koji je odgovoran za većinu ljekovitih svojstava češnjaka).
Što su komadići češnjaka manji, veća je potencijalna količina stvorenog alicina, a okus je jači. Što dulje ostaviš zdrobljeni ili nasjeckani češnjak prije korištenja (i do 90 minuta), to će imati veći udio alicina (sastojak češnjaka koji povoljno utječe na zdravlje). Kako bi zdrobili češanj, odaberi jednu od idućih mogućnosti: sasjeckaj ga i zatim zgnječi komadiće ravnom stranom široke, čvrste oštrice; samo ga zgnječi; upotrijebi drobilicu za češnjak ili mužar. Ne moraš oguliti češanj prije nego ga zdrobiš, ali mnogima će to olakšati posao. Zdrobljeni ili nasjeckani češnjak može se namakati ili prokuhati u mlijeku, octu ili alkoholu prije upotrebe. Takav postupak daje blaži okus jer se sumporovi spojevi rasprše u tekućini. Ali time se gube povoljni učinci na zdravlje, osim ako ne konzumiraš i tekućinu.
TINKTURA: pomiješati jednu šoljicu usitnjenog bijelog luka s 1 litrom konjaka. Protresti svaki dan tijekom dvije sedmice; uzeti do 3 velike kašike svaki dan. ;-)
Mjere opreza :
Ljudi s niskim krvnim tlakom i preosjetljivim želucem ne bi trebali često i puno konzumirati Češnjak. Također, pošto Češnjak razrjeđuje krv, bolesnici koji uzimaju lijekove protiv tomboze i sl., prije operacije, čiraši - ne bi trebali konzumirati Češnjak uopće. Dojilje i trudnice konzumacijom Češnjaka posredno hrane bebu, što kod istih zna izazvati kolike, te treba biti oprezan.
Bio je poznat već Egipćanima, Grcima i Rimljanima. Dosta je rasprostranjen, iako se troši u manjim količinama. Rabi se kao začin, i to bilo sirov, bilo kod kuhanja različitih jela. Ima tipičan miris koji mu daje eterično ulje. Češnjak sadrži fitoncide, koji djeluju baktericidno pa se uvelike troši kao narodni lijek.
Drugi nazivi :
Bijeli luk, lukac, česan, saransak, česni luk, česnoviti luk, česnjak, belac, smrdiluk.
Opis biljke :
Češnjak se prodaje u glavicama vezanim u vijence ili snopove, u prahu ili ekstraktu. Glavice češnjaka složene su od nekoliko češnjeva. Svaki češanj ima čvrstu vanjsku ljusku, a svi češnjevi, obavijeni zajedničkim ovojnim listom, čine glavicu češnjaka.
Češnjak se pojavljuje na tržištu u proljeće kao mladi češnjak te u kasno ljeto kao sazreli. Mladi češnjak ima zeleno lišće uže nego što je lišće poriluka i specifičan miris. Jede se sirov, kao i mladi crveni luk, uz meso pečeno na žaru ili uz svježi kravlji sir. Proljetni češnjak nazvan je prema vremenu sadnje, a dozrijeva u kasno ljeto, odnosno u ranu jesen; glavice su manje, manji su češnjevi i vrlo se dobro sprema za zimnicu. Jesenski češnjak sadi se u jesen, ima velike češnjeve i glavicu promjera do 10 cm, ali nije dobar za dulje čuvanje i skladištenje.
Prosječan kemijski sastav češnjaka, računato na 100 g svježe namirnice, iznosi:
voda 59 g; proteini 6,4 g; masti 0,5 g; ugljikohidrati 33,1 g i vlakna 2,1 g.
Energetska vrijednost češnjaka iznosi samo 149 kcal na 100 g svježe namirnice. Sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari, uključujući vitamine, minerale, aminokiseline i enzime. Iznimno je bogat manganom, selenom, fosforom, vitaminom C i vitaminom B6.
Uzgoj :
Za uzgoj češnjaka prikladnija su lakša, aluvijalna tla, dobre strukture, alkalne ili neutralne pH-reakcije tla. Češnjak je osjetljiv na zaslanjena tla. Za vegetativni rast potrebna mu je umjerena vlažnost. Ne voli rasti na tlima visoke podzemne vode, traži ocjedita tla no, ne trpi ni sušu!!!
Češnjak se sadi u proljeće i jesen. Češnjak koji se sadi u proljeće ima sitnije listove, sadi se pliće, 2-3 centimetara duboko. Ima velike zahtjeve prema svjetlosti. Sadi se u gredicama, a za skladištenje izabiru se isključivo zdravi češnjevi. Mali se češanj okrene korijenom nadolje, malo utisne u zemlju. Sadi se na razmaku 10-15 centimetara između redova i 10-15 cm u redu u proljeće što je ranije moguće ili u jesen.
Uzgoj u saksijama na balkonu je identičan po pitanju tla i vremena sadnje. Najbolje ga je saditi u jesen, da prezimi u zemlji i ojača te na proljeće dadne zdravije biljke snažnijeg okusa (sic!!). U zemljama poput Australije, saditi se može cijele godine jer nema snijega ni čestih mrazeva, no i tada niske zimske noćne temperature odrade svoj dio prirodne pripreme pa jesenji usjevi imaju bolji i kvalitetniji urod, makar to bile i samo 3-4 glavice u saksiji!!!
Ljekoviti dio biljke :
Glavica češnjaka odnosno pojedinačni češnji.
Ljekovito djelovanje :
Češnjak je oduvijek poznat kao ljekovita biljka širokog spektra djelovanja. Od ljekovitih tvari sadrži eterična ulja koja sadrže sumpor, specifičnog su mirisa, velike nepostojanosti i osjetljivosti. Od ostalih tvari tu su: alicin, aliin, dušične supstancije, biljne masti, mineralne tvari, polioze poput inulina i spoj vezan na jod. Sve spomenute tvari u češnjaku su u koncentriranom obliku, a ljekovite su već u vrlo maloj koncentraciji.
Češnjak normalizira ubrzan rad srca, poboljšava rad srčanih krvnih žila i opskrbu srčanog mišića krvlju, što dovodi do poboljšanja srčane funkcije i smanjenja sklonosti trombozi.
Prema rezultatima mnogih istraživanja, češnjak je jedno od najboljih sredstava u prevenciji i liječenju začepljenja krvnih žila. Snižava razinu štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno istodobno povećava koncentraciju zaštitnog kolesterola (HDL).
Također djeluje kao vazodilatator i antihipertenziv (obara krvni tlak, zbog djelovanja metil-aliltrisulfida).
Češnjak usporava rast opasne mikroflore u crijevima koja izaziva proljev, uključujući i amebe; zbog toga je koristan u liječenju nekih želučanih tegoba, npr. kod proljeva ili crijevnog katara.
Utvrđeno je da sumporni spojevi u češnjaku imaju protuupalno djelovanje tako da inhibiraju aktivnost upalnih enzima. Zajedno s vitaminom C, češnjak vam može ublažiti bolove povezane s artritisom (isprobano!) i napadaje astme.
Ako vam koža nije preosjetljiva na češnjak, možete ga primijeniti izravno na prištić ili herpes. Ako prištić istrljate režnjem češnjaka nekoliko puta dnevno, on će nestati bez ožiljka. Češnjak biste trebali uključiti u prehranu jer pročišćuje krv i može liječiti akne "iznutra". Vrlo je učinkovit u liječenju oralnog herpesa u kombinaciji s Matičnjakom, kao tinktura.
Pospješuje epitelizaciju i zarastanje rana. Pomaže i kod raznih plućnih bolesti.
Danas je poznato da češnjak djeluje i antimikrobno, potpuno uništavajući neke bakterije, kao što su: Staphylococcus, Escherichia coli, Proteus i Pseudomonas. Ima antiparazitski učinak i učinkovit je protiv virusa herpesa i kvaščevih gljivica (Candida ablicans - čest i teško rješiv kožnovenerični problem).
Najnovija istraživanja nedvojbeno pokazuju da češnjak posjeduje i antikancerogena svojstva. Stručni časopis Oxford University Journal of the National Cancer lnstitute objavio je studiju koja govori o tomu da ljudi koji redovito uzimaju veće količine češnjaka (ili drugih vrsta iz porodice Allium) znatno manje obolijevaju od raka želuca nego osobe koje ga ne uzimaju.
U časopisu Carcinogenesis objavljeni su podaci o tomu da su se ulja iz češnjaka i crnog luka pokazala učinkovitima protiv raka kože te da redovito uzimanje češnjaka smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva.
Poznato je da češnjak ima mnoga ljekovita svojstva, no od sad je i sigurno da pospješuje zacjeljenje bolesnog srca. Iako se dugo vremena smatralo da je češnjak jedna od ključnih namirnica koja bi se trebala naći na jelovniku srčanih bolesnika, tek su prije nekoliko godina američki znanstvenici dokazali da su takve pretpostavke uistinu točne, piše NYDailyNews.com.
Zbog sastojka alicina kojim češnjak obiluje i koji u reakciji s crvenim krvnim zrncima proizvodi sumporovodik, opuštaju se krvne žile i time se pospješuje protok krvi, dok dialil trisulfid, inače odgovoran za karakterističan miris biljke, ispušta spojeve koji štite srce od ozljeda.
Znanstvenici s medicinskog sveučilišta iz Emoryja proveli su istraživanje na miševima kojima su zbog začepljenja arterija prijetila srčana oštećenja. U njihovu se krv umjesto sumporovodika u plinovitom stanju, za koji se inače drži da je nestabilan te da se brzo raspršuje u organizmu, ubrizgavao dialil trisulfid za koji je ustanovljeno da je smanjio rizik oštećenja organa za čak 61 posto.
Ako koristite ljekove za smanjenje holesterola, bijeli luk će dodatno sniziti masnoće u krvi. Tako možete doći u situaciju da su vam potrebne manje doze ljekova...
Da biste iskoristili ljekoviti potencijal češnjaka, zgnječite ga ili ga sitno narežite. To pospješuje oslobađanje posebnih enzima, koji pretvaraju aliin u alicin (sastojak koji je odgovoran za većinu ljekovitih svojstava češnjaka).
Što su komadići češnjaka manji, veća je potencijalna količina stvorenog alicina, a okus je jači. Što dulje ostaviš zdrobljeni ili nasjeckani češnjak prije korištenja (i do 90 minuta), to će imati veći udio alicina (sastojak češnjaka koji povoljno utječe na zdravlje). Kako bi zdrobili češanj, odaberi jednu od idućih mogućnosti: sasjeckaj ga i zatim zgnječi komadiće ravnom stranom široke, čvrste oštrice; samo ga zgnječi; upotrijebi drobilicu za češnjak ili mužar. Ne moraš oguliti češanj prije nego ga zdrobiš, ali mnogima će to olakšati posao. Zdrobljeni ili nasjeckani češnjak može se namakati ili prokuhati u mlijeku, octu ili alkoholu prije upotrebe. Takav postupak daje blaži okus jer se sumporovi spojevi rasprše u tekućini. Ali time se gube povoljni učinci na zdravlje, osim ako ne konzumiraš i tekućinu.
TINKTURA: pomiješati jednu šoljicu usitnjenog bijelog luka s 1 litrom konjaka. Protresti svaki dan tijekom dvije sedmice; uzeti do 3 velike kašike svaki dan. ;-)
Mjere opreza :
Ljudi s niskim krvnim tlakom i preosjetljivim želucem ne bi trebali često i puno konzumirati Češnjak. Također, pošto Češnjak razrjeđuje krv, bolesnici koji uzimaju lijekove protiv tomboze i sl., prije operacije, čiraši - ne bi trebali konzumirati Češnjak uopće. Dojilje i trudnice konzumacijom Češnjaka posredno hrane bebu, što kod istih zna izazvati kolike, te treba biti oprezan.