Capsicum frutescens
Drugi nazivi :
Kajenski papar, papar, Čili, feferon, ljutika, ljutica.
Opis biljke :
Čili, kajenski papar i feferoni su ljute papričice iz porodice Capsicum.
Popularne su zahvaljujući svojem ljutom okusu koji je neizostavan dio mnogih jela i umaka.
Biljka je višegodišnji grm koji naraste do metar visine u saksiji, a i do 2 metra u bašti, na sunčanoj strani. Ja sam imao papriku u saksiji 7 godina i tek osme, kad je prestala cvjetati odlučio sam ju zamijenit novom...
Plodovi su crveni, oko 5-8cm dugi i prelaze razvojne faze mjenjajući boje od zelene, preko žute do crvene i ljubičaste, ovisno o vrsti.
Stanište :
Izvorno potječe iz Južne Amerike, mada se danas najviše uzgaja po Aziji. Varijeteti ljutih papričica su brojni, od veličine, ljutine, do boja i oblika. Divlje ne rastu igdje sem u Juznoj Americi, čak je rijetkost da 'pobjegnu' iz vrta...
Uzgoj :
Najlakše se uzgaja iz sjemena, koje se posadi u saksiju sredinom proljeća, kad noći otople i mogućnosti mraza izostanu. U zatvorenom se prostoru, dakle, mogu saditi u bilo koje doba godine, mada je preporučljivo saditi ih pri kraju kalendarske zime.
Sjeme se posije na vrh zemlje u saksiji, zaspe tankim slojem nove zemlje i dobro zalije. Proklija za 7-10 dana - klijavost sjemena je uglavnom 80% i više, tako da više od 3 sjemenke po saksiji predstavljaju rasipanje. Za vrijeme klijanja zemlju treba držati mokrom, ali ne pretjerivati sa zaljevanjem kako sjemenke ne bi istrunule, pogotovu kad se sadi u toplim prostorijama.
Dok biljka raste, prije cvjetanja dodavanje uree kao gnojiva se preporuča do dva puta mjesečno. Kad se zametnu cvjetovi i kad je biljka već napolju, zaljevanje se provodi svakodnevno, a gnojenje ptičjim izmetom ili nekim kompleksnijim gnojivom koje sadrzi K i P u većim količinama - barem jednom mjesečno (ja to ljeti radim svakih 7 dana i imam urod svako tri mjeseca, oko 20 papričica po biljci!!!).
Ukoliko uzgajate istovremeno nekoliko različitih vrsta papričica, velike su šanse da će doći do križanja. Ako vam to nije prvotna želja, probajte ih držati na distanci, barem 15m jedne od drugih (nebitno koliko mnogo stabljika iste vrste može stajati na okupu, ali sve ostale treba odmaknut!).
Najčešći napasnici na čili paprike su bijele mušice i gusjenice svih vrsta... Mušica se lako riješiti jednostavnim kućnim uratkom (čajna žlica ulja, čajna žlica tečnog sapuna u litar mlake vode, pomiješati i dobro promućkat u sprej-boci, prskat ranije ujutru, 2-3x sedmično. Prije svakog prskanja bocu dobro protresti.). Gusjenice se najbolje uklanjaju rukama, ali sprej načinjen kao prethodni i obogaćen 'čajem' od čili paprike i bijelog luka umjesto vode - čini vaše biljke neprijatnim staništem ikomu, pogotovu gusjenicama!!! Isprobao i ponovio nebrojeno puta!
Ljekoviti dio biljke :
Plod...
Svoj ljuti okus papričice duguju posebnom sastojku koji se zove kapsaicin. Čim više kapsaicina sadrži, tim je paprika ljuća.
U većim količinama kapsaicin peče usne, jezik i grlo te tjera na plač. Većina ljudi ipak voli umjereno ljuti okus koji poboljšava okus hrane i stimulira probavu.
Ljekovito djelovanje :
1. Djeluju antiupalno
zahvaljujući kapsaicinu, čili ima antiupalna svojstva. Kapsaicin snažno blokira 'supstanciju P', koja je povezana s upalnim procesima u organizmu. Redoviti unos čilija može služiti kao odlična prevencija artritisa.
2. Sprječavaju bol
najnovija istraživanja potvrđuju da čili učinkovito smanjuje bol izazvanu artritisom, psorijazom i dijabetičkom neuropatijom, vjerojatno tako što 'utrnu' nerve ;-).
3. Potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava
pokazalo se da ljute papričice smanjuju razinu kolesterola i triglicerida te sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Kulture koje široko primjenjuju čili imaju puno manji postotak srčanih bolesti, moždanog udara i tromboze.
Čak ih se koristi u intervencijama srčanog udara, kao prva pomoć...
4. Poboljšavaju probavu
prema ayurvedi, ljuti okus stimulira apetit i poboljšava probavu. Hrana koja se dobro probavlja daje tijelu neophodne nutrijente i energiju, dok hrana koja se ne probavlja dobro, stvara toksine. Zbog toga, prema ayurvedi, dobra probava je ključna za naše zdravlje.
5. “Hrane” naš imunitet
žarkocrvena boja čili papričica svjedoči o visokom sadržaju beta-karotena, ili pro-vitamina A. Samo nekoliko žličica čilija dnevno daje tijelu ekstra doze vitamina C i A koje su bitne u prevenciji infekcija.
6. Sprječavaju rak prostate
istraživanja raka prostate su pokazala da kapsaicin djeluje kao pravi “ubojica” stanica raka. Nakon četiri tjedna terapije kapsaicinom, kod većine životinja zaustavljen je rast stanica raka prostate, a veličina tumora je značajno smanjena. Za prevenciju raka prostate preporučuje se uzimati 400 mg kapsaicina tri puta tjedno.
7. Potiču mršavljenje
ljuti okus koji imaju čili papričice, povećava termogenezu - stvaranje topline u organizmu. Proces termogeneze zahtjeva potrošnju dodatnih kalorija, što rezultira gubitkom masnih naslaga.
8. Sprječavaju čir na želucu
dugo se vremena pogrešno smatralo da unos ljute hrane uzrokuje čireve na želucu. Danas je potvrđeno da ljute papričice ne samo da ne uzrokuju čireve, nego ih sprečavaju i liječe zato što ubijaju štetne bakterije i stimuliraju stvaranje zaštitnih želučanih sokova.
9. Pomažu kod dijabetesa tipa 1 i 2
redoviti unos čilija može spriječiti dijabetes tipa 2. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, govori o tome da redoviti unos čilija smanjuje potrebu organizma za lučenjem inzulina kojim se smanjuje razina šećera u krvi nakon obroka.
Mjere opreza :
Kad ih se sprema za hranu ali i kad ih se sakuplja svježe, preporuča se koristiti rukavice. Svjež sok iz plodova može nadražiti kožu, a ako se zaprljanim prstima dotaknu usne, nosnice ili još gore - oko, posljedice bivaju neugodne.
Ljudi sa niskim krvnim tlakom i gastritisom ne bi trebali konzumirati papričice. Takoder, niti majke-dojilje (koje dojenjem mogu prenjeti dio ljutine na bebu, koja to definitivno nije tražila niti zaslužila).
Loša strana dugotrajne konzumacije papričica može biti pojava neugodna tjelesnog mirisa (probao, nakon 5-6 dana morao promijeniti dijetu ;-)
Kajenski papar, papar, Čili, feferon, ljutika, ljutica.
Opis biljke :
Čili, kajenski papar i feferoni su ljute papričice iz porodice Capsicum.
Popularne su zahvaljujući svojem ljutom okusu koji je neizostavan dio mnogih jela i umaka.
Biljka je višegodišnji grm koji naraste do metar visine u saksiji, a i do 2 metra u bašti, na sunčanoj strani. Ja sam imao papriku u saksiji 7 godina i tek osme, kad je prestala cvjetati odlučio sam ju zamijenit novom...
Plodovi su crveni, oko 5-8cm dugi i prelaze razvojne faze mjenjajući boje od zelene, preko žute do crvene i ljubičaste, ovisno o vrsti.
Stanište :
Izvorno potječe iz Južne Amerike, mada se danas najviše uzgaja po Aziji. Varijeteti ljutih papričica su brojni, od veličine, ljutine, do boja i oblika. Divlje ne rastu igdje sem u Juznoj Americi, čak je rijetkost da 'pobjegnu' iz vrta...
Uzgoj :
Najlakše se uzgaja iz sjemena, koje se posadi u saksiju sredinom proljeća, kad noći otople i mogućnosti mraza izostanu. U zatvorenom se prostoru, dakle, mogu saditi u bilo koje doba godine, mada je preporučljivo saditi ih pri kraju kalendarske zime.
Sjeme se posije na vrh zemlje u saksiji, zaspe tankim slojem nove zemlje i dobro zalije. Proklija za 7-10 dana - klijavost sjemena je uglavnom 80% i više, tako da više od 3 sjemenke po saksiji predstavljaju rasipanje. Za vrijeme klijanja zemlju treba držati mokrom, ali ne pretjerivati sa zaljevanjem kako sjemenke ne bi istrunule, pogotovu kad se sadi u toplim prostorijama.
Dok biljka raste, prije cvjetanja dodavanje uree kao gnojiva se preporuča do dva puta mjesečno. Kad se zametnu cvjetovi i kad je biljka već napolju, zaljevanje se provodi svakodnevno, a gnojenje ptičjim izmetom ili nekim kompleksnijim gnojivom koje sadrzi K i P u većim količinama - barem jednom mjesečno (ja to ljeti radim svakih 7 dana i imam urod svako tri mjeseca, oko 20 papričica po biljci!!!).
Ukoliko uzgajate istovremeno nekoliko različitih vrsta papričica, velike su šanse da će doći do križanja. Ako vam to nije prvotna želja, probajte ih držati na distanci, barem 15m jedne od drugih (nebitno koliko mnogo stabljika iste vrste može stajati na okupu, ali sve ostale treba odmaknut!).
Najčešći napasnici na čili paprike su bijele mušice i gusjenice svih vrsta... Mušica se lako riješiti jednostavnim kućnim uratkom (čajna žlica ulja, čajna žlica tečnog sapuna u litar mlake vode, pomiješati i dobro promućkat u sprej-boci, prskat ranije ujutru, 2-3x sedmično. Prije svakog prskanja bocu dobro protresti.). Gusjenice se najbolje uklanjaju rukama, ali sprej načinjen kao prethodni i obogaćen 'čajem' od čili paprike i bijelog luka umjesto vode - čini vaše biljke neprijatnim staništem ikomu, pogotovu gusjenicama!!! Isprobao i ponovio nebrojeno puta!
Ljekoviti dio biljke :
Plod...
Svoj ljuti okus papričice duguju posebnom sastojku koji se zove kapsaicin. Čim više kapsaicina sadrži, tim je paprika ljuća.
U većim količinama kapsaicin peče usne, jezik i grlo te tjera na plač. Većina ljudi ipak voli umjereno ljuti okus koji poboljšava okus hrane i stimulira probavu.
Ljekovito djelovanje :
1. Djeluju antiupalno
zahvaljujući kapsaicinu, čili ima antiupalna svojstva. Kapsaicin snažno blokira 'supstanciju P', koja je povezana s upalnim procesima u organizmu. Redoviti unos čilija može služiti kao odlična prevencija artritisa.
2. Sprječavaju bol
najnovija istraživanja potvrđuju da čili učinkovito smanjuje bol izazvanu artritisom, psorijazom i dijabetičkom neuropatijom, vjerojatno tako što 'utrnu' nerve ;-).
3. Potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava
pokazalo se da ljute papričice smanjuju razinu kolesterola i triglicerida te sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Kulture koje široko primjenjuju čili imaju puno manji postotak srčanih bolesti, moždanog udara i tromboze.
Čak ih se koristi u intervencijama srčanog udara, kao prva pomoć...
4. Poboljšavaju probavu
prema ayurvedi, ljuti okus stimulira apetit i poboljšava probavu. Hrana koja se dobro probavlja daje tijelu neophodne nutrijente i energiju, dok hrana koja se ne probavlja dobro, stvara toksine. Zbog toga, prema ayurvedi, dobra probava je ključna za naše zdravlje.
5. “Hrane” naš imunitet
žarkocrvena boja čili papričica svjedoči o visokom sadržaju beta-karotena, ili pro-vitamina A. Samo nekoliko žličica čilija dnevno daje tijelu ekstra doze vitamina C i A koje su bitne u prevenciji infekcija.
6. Sprječavaju rak prostate
istraživanja raka prostate su pokazala da kapsaicin djeluje kao pravi “ubojica” stanica raka. Nakon četiri tjedna terapije kapsaicinom, kod većine životinja zaustavljen je rast stanica raka prostate, a veličina tumora je značajno smanjena. Za prevenciju raka prostate preporučuje se uzimati 400 mg kapsaicina tri puta tjedno.
7. Potiču mršavljenje
ljuti okus koji imaju čili papričice, povećava termogenezu - stvaranje topline u organizmu. Proces termogeneze zahtjeva potrošnju dodatnih kalorija, što rezultira gubitkom masnih naslaga.
8. Sprječavaju čir na želucu
dugo se vremena pogrešno smatralo da unos ljute hrane uzrokuje čireve na želucu. Danas je potvrđeno da ljute papričice ne samo da ne uzrokuju čireve, nego ih sprečavaju i liječe zato što ubijaju štetne bakterije i stimuliraju stvaranje zaštitnih želučanih sokova.
9. Pomažu kod dijabetesa tipa 1 i 2
redoviti unos čilija može spriječiti dijabetes tipa 2. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, govori o tome da redoviti unos čilija smanjuje potrebu organizma za lučenjem inzulina kojim se smanjuje razina šećera u krvi nakon obroka.
Mjere opreza :
Kad ih se sprema za hranu ali i kad ih se sakuplja svježe, preporuča se koristiti rukavice. Svjež sok iz plodova može nadražiti kožu, a ako se zaprljanim prstima dotaknu usne, nosnice ili još gore - oko, posljedice bivaju neugodne.
Ljudi sa niskim krvnim tlakom i gastritisom ne bi trebali konzumirati papričice. Takoder, niti majke-dojilje (koje dojenjem mogu prenjeti dio ljutine na bebu, koja to definitivno nije tražila niti zaslužila).
Loša strana dugotrajne konzumacije papričica može biti pojava neugodna tjelesnog mirisa (probao, nakon 5-6 dana morao promijeniti dijetu ;-)