Fragaria vesca (virginiana, chiloensis, ananassa...)
Drugi nazivi :
Opis biljke :
Vrtna jagoda je grmolika zeljasta,
višegodišnja biljka. Korijen jagode je vlasast, glavna mu je masa u tlu do 25
centimetara dubine i širine. List je trodijelan i nazubljen. Za jagodu je karakteristično da se razmnožava vriježama.
Cvijet je dvospolan ima 10 do 16 čašičnih listića i u pravilu 5 do 8 latica. Cvat se sastoji od cvjetova koji su smješteni na malim dršcima koje nosi glavni držak. Plod je sastavljen, a naziva se jagoda.
Jagoda je u kao namirnica svijetu prisutna već stoljećima. Njeni plodovi pružaju užitak milijunima ljudi koji ih konzumiraju. Prvi zapisi sežu u vrijeme Rimskog carstva, kada su konzumirani plodovi F. vesca. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV organiziran je uzgoj iste vrste. Ozbiljnije širenje uzgoja jagode započinje tek nakon stvaranja hibrida Fragaria x ananassa u 18. stoljeću.
Intenzivna proizvodnja organizira se polovicom 20. stoljeća nakon razvoja novih sorata unutar F. x ananassa i različitih tehnologija.
Stanište :
Za uzgoj jagode trebaju otvoreno i sunčano stanište. Zemlja treba biti plodna i dobro ocjedita.
Uzgoj :
Jagode nije teško uzgajati. Ako ih uzgajate na gredici, trebat će vam malo više mjesta, ali možete ih uzgajati i u običnim loncima ili specijalnim visokim loncima - niz lonaca postavljenih jedan iznad drugoga. Mogu se uzgajati i u stakleniku, ali njihov okus nije tako dobar kao okus plodova uzgojenih na otvorenom. Biljke rode samo oko tri godine, pa je potrebno planirati obnovu tako da se svake godine obnovi trećina biljaka. Nažalost treba ih presaditi u svježu zemlju, tako da nije dovoljno jednostavno uzeti jedan red i zamijeniti ga drugim, bilo bi idealno nove biljke presaditi na neko drugo mjesto u vrtu. Drugi je način da treće godine oblikujete posve nove gredice i napustite one stare čim plodovi dozre. S loncima je to lakše - samo uspete novu zemlju i nastavite sa mladim sadnicama...
Biljke treba presaditi krajem ljeta ili početkom jeseni, na razmak od 40 cm u redove razmaknute 75 cm, ukoliko ih sadite u vrtu ili na većoj površini. Kad sljedeće godine biljke počnu dozrijevati, ispod listova i plodova stavite čiste slame kako plodovi ne bi ležali na zemlji. Istoj svrsi može poslužiti crna folija ili puštena prostirka. Zalijevajte ih tijekom sušnih perioda. Jagode se orezuju i njihov se rast ne ravna u pravom smislu riječi, već je uobičajena praksa nakon berbe odrezati stare listove i spaliti ih ili uništiti, zajedno sa slamom odnosno slamnatim mlačem jer se tako uklanjaju mogući štetnici i bolesti.
Uklonite i nove vriježe ukoliko ne želite zadržati nekoliko novih biljaka. Među jagode posadite i bijeli luk. Tjerat će štetnike iz vaših jagoda.
Jagode dakle, zahtijevaju vlagu, dosta gnojiva i blago lužnatu sredinu (Ph 6.5-7.5). U manjim saksijama treba ih često zalijevati, pogotovu ljeti jer se male saksije brzo suše. Zato ih treba držati u polusjeni ili većim posudama (ova na slici je moja, koju zalijevam 2x dnevno po australskoj zimi - na ljeto ću ju morati sakrit u hlad!!).
Ljekoviti dio biljke :
Plod i list.
Ljekovito djelovanje :
Osim lijepog izgleda i odličnog okusa jagoda sadrži čitav niz hranjivih sastojaka koji pozitivno djeluju na zdravlje čovjeka. Plod jagode je također izvor zaštitnih tvari koje omogućuju pravilan rast i razvoj ljudi, a koje ubrzavaju i oporavak od bolesti. Iz tih je razloga, iako kemijski sastav
nije bio poznat, korištena od davnina u liječenju bubrežnih i reumatskih bolesti, snižavanju krvnog tlaka, kolesterola u krvi i u mnoge druge svrhe.
Ako želite da Vam mozak bude što zdraviji u starijoj dobi, konzumirajte jagode. Rezultati istraživanja predstavljeni su na skupu američkog kemijskog društva (ACS) u kolovozu 2010. godine. Objašnjeno je da se konzumiranjem jagoda u tijelo unose tvari koje imaju ulogu otklanjanja ili transformacije štetnih proteina odgovornih za gubitak pamćenja, pogotovo kod
starijih osoba.
Jagode su odličan izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporučenih
dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih
dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima,
smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.
Znanstvenici su danas usmjereni na istraživanja o uzrocima slabljenja aktivnosti živčanog sustava kod starijih osoba. Iako se o pozitivnom utjecaju voća i povrća na ljudsko zdravlje znalo i ranije, ovo su prve konkretne informacije o mehanizmima djelovanja konzumiranih jagoda na stanice mozga. Preporučena dnevna potrošnja jagoda iznosi pola šalice (oko 125
ml). U kanadskom vodiču za prehranu navodi se da bi odrasle žene trebale konzumirati 7-8, a
muškarci 8-10 obroka povrća i voća za dobro zdravlje.
Mjere opreza :
Veliki je broj ljudi alergičan na jagode, vrlo često su u pitanju i djeca. Reakcije mogu biti minimalne poput svraba i crvenila na koži, ali mogu izazvati i smrtonosne alergijske napade kod osjetljivih osoba pogotovu ako se ne reagira na vrijeme sa odgovarajućim medikamentima. Stoga, i kod najmanje alergijske reakcije - prestanite s konzumacijom i posavjetujte se s liječnikom...
Opis biljke :
Vrtna jagoda je grmolika zeljasta,
višegodišnja biljka. Korijen jagode je vlasast, glavna mu je masa u tlu do 25
centimetara dubine i širine. List je trodijelan i nazubljen. Za jagodu je karakteristično da se razmnožava vriježama.
Cvijet je dvospolan ima 10 do 16 čašičnih listića i u pravilu 5 do 8 latica. Cvat se sastoji od cvjetova koji su smješteni na malim dršcima koje nosi glavni držak. Plod je sastavljen, a naziva se jagoda.
Jagoda je u kao namirnica svijetu prisutna već stoljećima. Njeni plodovi pružaju užitak milijunima ljudi koji ih konzumiraju. Prvi zapisi sežu u vrijeme Rimskog carstva, kada su konzumirani plodovi F. vesca. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV organiziran je uzgoj iste vrste. Ozbiljnije širenje uzgoja jagode započinje tek nakon stvaranja hibrida Fragaria x ananassa u 18. stoljeću.
Intenzivna proizvodnja organizira se polovicom 20. stoljeća nakon razvoja novih sorata unutar F. x ananassa i različitih tehnologija.
Stanište :
Za uzgoj jagode trebaju otvoreno i sunčano stanište. Zemlja treba biti plodna i dobro ocjedita.
Uzgoj :
Jagode nije teško uzgajati. Ako ih uzgajate na gredici, trebat će vam malo više mjesta, ali možete ih uzgajati i u običnim loncima ili specijalnim visokim loncima - niz lonaca postavljenih jedan iznad drugoga. Mogu se uzgajati i u stakleniku, ali njihov okus nije tako dobar kao okus plodova uzgojenih na otvorenom. Biljke rode samo oko tri godine, pa je potrebno planirati obnovu tako da se svake godine obnovi trećina biljaka. Nažalost treba ih presaditi u svježu zemlju, tako da nije dovoljno jednostavno uzeti jedan red i zamijeniti ga drugim, bilo bi idealno nove biljke presaditi na neko drugo mjesto u vrtu. Drugi je način da treće godine oblikujete posve nove gredice i napustite one stare čim plodovi dozre. S loncima je to lakše - samo uspete novu zemlju i nastavite sa mladim sadnicama...
Biljke treba presaditi krajem ljeta ili početkom jeseni, na razmak od 40 cm u redove razmaknute 75 cm, ukoliko ih sadite u vrtu ili na većoj površini. Kad sljedeće godine biljke počnu dozrijevati, ispod listova i plodova stavite čiste slame kako plodovi ne bi ležali na zemlji. Istoj svrsi može poslužiti crna folija ili puštena prostirka. Zalijevajte ih tijekom sušnih perioda. Jagode se orezuju i njihov se rast ne ravna u pravom smislu riječi, već je uobičajena praksa nakon berbe odrezati stare listove i spaliti ih ili uništiti, zajedno sa slamom odnosno slamnatim mlačem jer se tako uklanjaju mogući štetnici i bolesti.
Uklonite i nove vriježe ukoliko ne želite zadržati nekoliko novih biljaka. Među jagode posadite i bijeli luk. Tjerat će štetnike iz vaših jagoda.
Jagode dakle, zahtijevaju vlagu, dosta gnojiva i blago lužnatu sredinu (Ph 6.5-7.5). U manjim saksijama treba ih često zalijevati, pogotovu ljeti jer se male saksije brzo suše. Zato ih treba držati u polusjeni ili većim posudama (ova na slici je moja, koju zalijevam 2x dnevno po australskoj zimi - na ljeto ću ju morati sakrit u hlad!!).
Ljekoviti dio biljke :
Plod i list.
Ljekovito djelovanje :
Osim lijepog izgleda i odličnog okusa jagoda sadrži čitav niz hranjivih sastojaka koji pozitivno djeluju na zdravlje čovjeka. Plod jagode je također izvor zaštitnih tvari koje omogućuju pravilan rast i razvoj ljudi, a koje ubrzavaju i oporavak od bolesti. Iz tih je razloga, iako kemijski sastav
nije bio poznat, korištena od davnina u liječenju bubrežnih i reumatskih bolesti, snižavanju krvnog tlaka, kolesterola u krvi i u mnoge druge svrhe.
Ako želite da Vam mozak bude što zdraviji u starijoj dobi, konzumirajte jagode. Rezultati istraživanja predstavljeni su na skupu američkog kemijskog društva (ACS) u kolovozu 2010. godine. Objašnjeno je da se konzumiranjem jagoda u tijelo unose tvari koje imaju ulogu otklanjanja ili transformacije štetnih proteina odgovornih za gubitak pamćenja, pogotovo kod
starijih osoba.
Jagode su odličan izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporučenih
dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih
dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima,
smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.
Znanstvenici su danas usmjereni na istraživanja o uzrocima slabljenja aktivnosti živčanog sustava kod starijih osoba. Iako se o pozitivnom utjecaju voća i povrća na ljudsko zdravlje znalo i ranije, ovo su prve konkretne informacije o mehanizmima djelovanja konzumiranih jagoda na stanice mozga. Preporučena dnevna potrošnja jagoda iznosi pola šalice (oko 125
ml). U kanadskom vodiču za prehranu navodi se da bi odrasle žene trebale konzumirati 7-8, a
muškarci 8-10 obroka povrća i voća za dobro zdravlje.
Mjere opreza :
Veliki je broj ljudi alergičan na jagode, vrlo često su u pitanju i djeca. Reakcije mogu biti minimalne poput svraba i crvenila na koži, ali mogu izazvati i smrtonosne alergijske napade kod osjetljivih osoba pogotovu ako se ne reagira na vrijeme sa odgovarajućim medikamentima. Stoga, i kod najmanje alergijske reakcije - prestanite s konzumacijom i posavjetujte se s liječnikom...
