Urtica dioica
Drugi nazivi:
Žara, velika kopriva, pitoma kopriva, pasja kupina.
Opis biljke:
Kopriva je trajna biljka sa nasuprotnim, srcolikim, grubo nazubljenim listovima. Stabljika je četverouglasta. Lišće i peteljke imaju krhke dlačice koje se pri dodiru odlome pa iz njih izlazi sok koji žari.
Naraste do 80 cm. Cvjetovi su sivozeleni, viseći.
Kopriva nije baš omiljena biljka, jer bude neugodno, ako dođemo u kontakt s koprivom u prirodi. Izaziva burne reakcije na koži, crvenilo i peckanje.
Stanište:
Raste oko kuća, pored puteva, na đubrištima, staništima bogatim nitratima. Rosprostranjena po cijelom svijetu, uglavnom samonikla. Smatra se indikatorom kvalitetnog, bogatog tla te se preporuča uspostavljanje bašte na mjestima gdje se kopriva samostalno pojvila (ukoliko se želite riješiti koprive!!!).
Uzgoj :
Optimalne temperature za rast koprive se kreću od 15 do 23 °C. Iako se smatra korovnom vrstom, kopriva preferira plodno tlo bogato organskom tvari (vrlo često se može pronaći uz hrpe stajnjaka). Optimalna pH rekacija tla bi se trebala kretati oko 6,oo – 7,oo. Lokacija mora biti sunčana ili tek djelomično zasjenjena, te mora imati dostatne količine vode. Kao najveći štetnici u literaturi se spominju upravo lisne uši, buhači i kukuruzna zlatica.
Zasnivanje nasada može se bazirati na sjetvi sjemena ili sadnji podanaka (rizoma). S obzirom na slabiju klijavost sjemena, preporuča se uzgoj presadnica koprive. Postoji nekoliko termina sjetve, ovisno o geografskom pložaju i klimatskim uvjetima, te se razlikuje sjetva u proljeće (uzgoj u negrijanom klijalištu) i sjetva u jesen (uzgoj u grijanom klijalištu).
Sjeme posijano u proljeće će se rasađivati tijekom jeseni, dok će se sjeme sijano u jesen presađivati tek na proljeće.
Uzgoj u saksiji je malo zahtjevniji pošto kopriva voli vlažnu i dobro nađubrenu zemlju, a što se u saksijama teško održava - višak gnojiva obično sprži biljku, a redovito zalijevanje nekad zna izostati, pa se biljka sporije razvija. Kod mene je 2-3 puta uginula zbog viška vode izazvanog dugotrajnim kišama - teško za povjerovat, ali eto, desilo se.
Prehrana se obavlja gnojenjem preparatima bogatim dušikom, prirodnim ili vještačkim, na vama je... Ja koristim gnojivo dobiveno od Gaveza pomješano s malo izmeta morskog praseta (mojeg kućnog ljubimca, biljojeda!!).
Ljekoviti dio biljke:
Svi dijelovi koprive – stabljika, lišće, korijen i cvijet – imaju ljekovita svojstva.
List koprive treba da je tamnozelene boje, svojstvenog, malo neprijatnog mirisa i nagorkog, pomalo slanog okusa.
Korijen koprive sastoji se od cijelih komada, spolja je sivo-mrk i također svojstvenog mirisa.
List koprive bere se tijekom cijelog ljeta. Prilikom branja koprive ruke treba zaštititi rukavicama. Bere se potpuno razvijen zdrav list i mladi vrhovi grančica prije cvjetanja. Najbolje je brati u šumi i nenaseljenim mjestima koja nisu zagađena. Korijen se kopa u jesen i u proljeće, očisti od zemlje i sitnih korjenčića, te opere i osuši.
Obje droge se suše na standardan način. Korijen koprive je suh kada se pri savijanju lomi. Droge se pakuju u vreće ili papirne kutije i čuvaju na suhom, tamnom mjestu.
Ljekovito djelovanje:
List koprive sadrži organske kiseline (oksalna, mravlja, silicijumova…), slobodne amine (acetilholin, betain, holin, histamin, serotonin), flavonoide, karotenoide, β-sitosterol, tanine, kumarine (skopoletin), glukokinin, vitamine C i K.
Korijen sadrži polisaharide, β-sitosterol, lektine, kumarine, triterpene, fenil propanoide.
Kopriva sadrži veliku količinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, željezo)...
Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi.
Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma.
U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žuči, za poremećaje sna, kod tumora slezene, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd. Čaj se pije 4 tjedna. Nemojte čaj zakuhati, jer će to uništiti dragocjene sastojke već samo koprivu prelijte vrelom vodom. Možete piti 1 čašu čaja od koprive svaki dan tokom cijele godine, radi prevencije. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija.
Ako imate manjak željeza u organizmu i osjećate se umorno i beskorisno, kopriva je to što Vam treba! Kopriva sadrži puno željeza, i uspješno se koristi kod anemije. Nakon određenog vremena terapije, opet ćete se osjećati puni energije i zdravlja.
Čaj od koprive
Na jednu čašu vode se stavi jedna vrhom puna čajna žlica koprive (lišća i stabljika). Vrelu vodu prelijte preko koprive, poklopite i ostavite na 5 minuta. Procijedite i popijte malim gutljajima.
Tinktura od koprive
U proljeće ili jesen iskopajte korijenje koprive, očistite ga uz pomoć četke (nemojte prati jer time samo priljepite zemlju uz korijen!), sitno narežite i stavite u staklenu flašu.
Prelite sa osamdeset postotnim alkoholom. Ostavite flašu na toplom mjestu 14 dana i povremeno ju protresite. Procijedite kroz filter za kavu, stavite u flaše i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu.
Kupka od koprive
Stavite jednu čašu koprive u veliki lonac i prelijte sa vrelom vodom. Poklopite i ostavite na 10-15 minuta, a zatim procijedite i uljite u kadu sa toplom vodom. Voda u kadi treba biti ugodno topla, ali nikako ne prevruća. Provedite u kadi 20 minuta. Nakon kupke nemojte se tuširati – samo se lagano obrišite sa ručnikom (nipošto bijelim, promjenit ćete mu boju!!). Budite na toplom još bar sat vremena.
Kupka za noge
Uzmite jednu punu šaku korijena koprive i dvije pune šake lišća i stabljika koprive i namočite preko noći u 5 litara hladne vode. Slijedeći dan to zakuhajte i pustite da se ohladi. Ovu otopinu možete koristiti 2 puta kao kupku za noge.
Tretman za kosu
Dvije pune šake svježe ili suhe koprive stavite u lonac sa 5 litara vode. Zakuhajte, isključite vatru i ostavite na 10-15 minuta. Procijedite, ohladite i operite s tim kosu.
Kopriva se vrlo uspješno može koristiti kao ekološko i organsko tekuće gnojivo. Gnojivo se priprema na način da se svježe biljke sitno nasjeckaju i namaču nekoliko dana do nekoliko tjedana u vodi. Posuda u kojoj je gnojivo priprema se prekrije, no ostavi na suncu, te se
jednom dnevno tekućina promiješa. Ubrzo dolazi do vrenja, pri čemu se na površini stvara pjena i širi vrlo neugodan miris. Nakon 10 – 20 dana gnojivo se filtrira i spremno je za upotrebu. Ukoliko se primjenjuje u tlo, moguće ga je koristiti nerazrijeđenog ili u omjeru 1:3, dok se za folijarnu ishranu (prskanjem po lišću) mora razrijediti u omjeru 1:10, kako ne bi došlo do paleži lista.
Osim kao tekuće gnojivo, biljku je moguće koristiti kao insekticid, odnosno repelent. Koprivin pripravak (fermentirajući ekstrakt koprive odstajao 5-7 dana) je vrlo djelotvoran u borbi protiv određenih vrsti lisnih uši. Prema nekim istraživanjima, učinkovitost pripravka ovisi o načinu pripreme, kao i o vrsti lisnih uši na koje se pripravak primjenjuje...
Mjere opreza:
Izaziva burne reakcije na koži, iritira želudac, može povećati ili sniziti krvni pritisak. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.
Žara, velika kopriva, pitoma kopriva, pasja kupina.
Opis biljke:
Kopriva je trajna biljka sa nasuprotnim, srcolikim, grubo nazubljenim listovima. Stabljika je četverouglasta. Lišće i peteljke imaju krhke dlačice koje se pri dodiru odlome pa iz njih izlazi sok koji žari.
Naraste do 80 cm. Cvjetovi su sivozeleni, viseći.
Kopriva nije baš omiljena biljka, jer bude neugodno, ako dođemo u kontakt s koprivom u prirodi. Izaziva burne reakcije na koži, crvenilo i peckanje.
Stanište:
Raste oko kuća, pored puteva, na đubrištima, staništima bogatim nitratima. Rosprostranjena po cijelom svijetu, uglavnom samonikla. Smatra se indikatorom kvalitetnog, bogatog tla te se preporuča uspostavljanje bašte na mjestima gdje se kopriva samostalno pojvila (ukoliko se želite riješiti koprive!!!).
Uzgoj :
Optimalne temperature za rast koprive se kreću od 15 do 23 °C. Iako se smatra korovnom vrstom, kopriva preferira plodno tlo bogato organskom tvari (vrlo često se može pronaći uz hrpe stajnjaka). Optimalna pH rekacija tla bi se trebala kretati oko 6,oo – 7,oo. Lokacija mora biti sunčana ili tek djelomično zasjenjena, te mora imati dostatne količine vode. Kao najveći štetnici u literaturi se spominju upravo lisne uši, buhači i kukuruzna zlatica.
Zasnivanje nasada može se bazirati na sjetvi sjemena ili sadnji podanaka (rizoma). S obzirom na slabiju klijavost sjemena, preporuča se uzgoj presadnica koprive. Postoji nekoliko termina sjetve, ovisno o geografskom pložaju i klimatskim uvjetima, te se razlikuje sjetva u proljeće (uzgoj u negrijanom klijalištu) i sjetva u jesen (uzgoj u grijanom klijalištu).
Sjeme posijano u proljeće će se rasađivati tijekom jeseni, dok će se sjeme sijano u jesen presađivati tek na proljeće.
Uzgoj u saksiji je malo zahtjevniji pošto kopriva voli vlažnu i dobro nađubrenu zemlju, a što se u saksijama teško održava - višak gnojiva obično sprži biljku, a redovito zalijevanje nekad zna izostati, pa se biljka sporije razvija. Kod mene je 2-3 puta uginula zbog viška vode izazvanog dugotrajnim kišama - teško za povjerovat, ali eto, desilo se.
Prehrana se obavlja gnojenjem preparatima bogatim dušikom, prirodnim ili vještačkim, na vama je... Ja koristim gnojivo dobiveno od Gaveza pomješano s malo izmeta morskog praseta (mojeg kućnog ljubimca, biljojeda!!).
Ljekoviti dio biljke:
Svi dijelovi koprive – stabljika, lišće, korijen i cvijet – imaju ljekovita svojstva.
List koprive treba da je tamnozelene boje, svojstvenog, malo neprijatnog mirisa i nagorkog, pomalo slanog okusa.
Korijen koprive sastoji se od cijelih komada, spolja je sivo-mrk i također svojstvenog mirisa.
List koprive bere se tijekom cijelog ljeta. Prilikom branja koprive ruke treba zaštititi rukavicama. Bere se potpuno razvijen zdrav list i mladi vrhovi grančica prije cvjetanja. Najbolje je brati u šumi i nenaseljenim mjestima koja nisu zagađena. Korijen se kopa u jesen i u proljeće, očisti od zemlje i sitnih korjenčića, te opere i osuši.
Obje droge se suše na standardan način. Korijen koprive je suh kada se pri savijanju lomi. Droge se pakuju u vreće ili papirne kutije i čuvaju na suhom, tamnom mjestu.
Ljekovito djelovanje:
List koprive sadrži organske kiseline (oksalna, mravlja, silicijumova…), slobodne amine (acetilholin, betain, holin, histamin, serotonin), flavonoide, karotenoide, β-sitosterol, tanine, kumarine (skopoletin), glukokinin, vitamine C i K.
Korijen sadrži polisaharide, β-sitosterol, lektine, kumarine, triterpene, fenil propanoide.
Kopriva sadrži veliku količinu klorofila, mineralnih soli (kalcij, kalij, fosfor, željezo)...
Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi.
Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma.
U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žuči, za poremećaje sna, kod tumora slezene, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd. Čaj se pije 4 tjedna. Nemojte čaj zakuhati, jer će to uništiti dragocjene sastojke već samo koprivu prelijte vrelom vodom. Možete piti 1 čašu čaja od koprive svaki dan tokom cijele godine, radi prevencije. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija.
Ako imate manjak željeza u organizmu i osjećate se umorno i beskorisno, kopriva je to što Vam treba! Kopriva sadrži puno željeza, i uspješno se koristi kod anemije. Nakon određenog vremena terapije, opet ćete se osjećati puni energije i zdravlja.
Čaj od koprive
Na jednu čašu vode se stavi jedna vrhom puna čajna žlica koprive (lišća i stabljika). Vrelu vodu prelijte preko koprive, poklopite i ostavite na 5 minuta. Procijedite i popijte malim gutljajima.
Tinktura od koprive
U proljeće ili jesen iskopajte korijenje koprive, očistite ga uz pomoć četke (nemojte prati jer time samo priljepite zemlju uz korijen!), sitno narežite i stavite u staklenu flašu.
Prelite sa osamdeset postotnim alkoholom. Ostavite flašu na toplom mjestu 14 dana i povremeno ju protresite. Procijedite kroz filter za kavu, stavite u flaše i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu.
Kupka od koprive
Stavite jednu čašu koprive u veliki lonac i prelijte sa vrelom vodom. Poklopite i ostavite na 10-15 minuta, a zatim procijedite i uljite u kadu sa toplom vodom. Voda u kadi treba biti ugodno topla, ali nikako ne prevruća. Provedite u kadi 20 minuta. Nakon kupke nemojte se tuširati – samo se lagano obrišite sa ručnikom (nipošto bijelim, promjenit ćete mu boju!!). Budite na toplom još bar sat vremena.
Kupka za noge
Uzmite jednu punu šaku korijena koprive i dvije pune šake lišća i stabljika koprive i namočite preko noći u 5 litara hladne vode. Slijedeći dan to zakuhajte i pustite da se ohladi. Ovu otopinu možete koristiti 2 puta kao kupku za noge.
Tretman za kosu
Dvije pune šake svježe ili suhe koprive stavite u lonac sa 5 litara vode. Zakuhajte, isključite vatru i ostavite na 10-15 minuta. Procijedite, ohladite i operite s tim kosu.
Kopriva se vrlo uspješno može koristiti kao ekološko i organsko tekuće gnojivo. Gnojivo se priprema na način da se svježe biljke sitno nasjeckaju i namaču nekoliko dana do nekoliko tjedana u vodi. Posuda u kojoj je gnojivo priprema se prekrije, no ostavi na suncu, te se
jednom dnevno tekućina promiješa. Ubrzo dolazi do vrenja, pri čemu se na površini stvara pjena i širi vrlo neugodan miris. Nakon 10 – 20 dana gnojivo se filtrira i spremno je za upotrebu. Ukoliko se primjenjuje u tlo, moguće ga je koristiti nerazrijeđenog ili u omjeru 1:3, dok se za folijarnu ishranu (prskanjem po lišću) mora razrijediti u omjeru 1:10, kako ne bi došlo do paleži lista.
Osim kao tekuće gnojivo, biljku je moguće koristiti kao insekticid, odnosno repelent. Koprivin pripravak (fermentirajući ekstrakt koprive odstajao 5-7 dana) je vrlo djelotvoran u borbi protiv određenih vrsti lisnih uši. Prema nekim istraživanjima, učinkovitost pripravka ovisi o načinu pripreme, kao i o vrsti lisnih uši na koje se pripravak primjenjuje...
Mjere opreza:
Izaziva burne reakcije na koži, iritira želudac, može povećati ili sniziti krvni pritisak. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.