Lavandula angustifolia, Lavandula officinalis, Lavandula vera
Drugi nazivi :
Levanda, lavandula, despik, ženski despik,
Opis biljke :
Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.
Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja. Eterično ulje se dobiva destilacijom cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadrži od 0,5 do 1,5 % eteričnog ulja, a hibridne lavande 0,9 do 5 %. Eterično ulje uglavnom se nakuplja u žlijezdama smještenim do same cvjetne čaške. Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Pojedinu vrstu karakterizira sastav eteričnog ulja, pa tako prava lavanda sadrži linalilacetata 35 do 60 %, a hibridna lavanda samo 7-16 %.
Ime lavanda potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati se, a objašnjava osnovnu namjenu suhog cvijeta i lavandina, eteričnog ulja.
Stanište :
Uzgoj :
Lavanda je termofilna biljka koja za nagomilavanje eteričnog ulja zahtijeva visoke temperature te mnogo sunca i svijetlosti tijekom cijele vegetacije. Topli, od vjetra zaklonjeni tereni pogoduju brzom rastu biljaka. Hladna tla uz mrazove nanose velike štete usjevu, iako biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20 ºC. Ako vegetacija počne rano, hibridna lavanda može stradati zbog kasnih proljetnih mrazova. Ako tijekom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50 %, kao i udio etera u njemu (do 30 %). Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.
Prava lavanda nema velikih zahtijeva u pogledu tla, te uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu, pa i na kršu. Hibridna je lavanda nešto zahtjevnija i najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom, ali uspijeva i na tlima na kojima se uzgaja prava lavanda. Hladni, nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla, ne podnose ni prava ni hibridna lavanda.
Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.
Osnovna njega usjeva sastoji se u obrezivanju biljaka sredinom proljeća na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Ponovo se biljka obrezuje u drugoj godini na visinu 15-18 cm. Nakon toga više nema potrebe oblikovati krošnju. Nasad prave lavande počne starjeti nakon 6-8 godina, grmovi se prorjeđuju, smanjuje se broj cvjetnih izbojaka, a cvjetne stabljike se skraćuju.
Lavande u teglama ili žardinjerama mogu se uspješno uzgajati ukoliko imate dobar sunčani položaj sa barem osam sati sunca. Potrebno je češće zalijevanje, dobra drenaža i prihrana. Zbog jakog korijenja, i mogućeg smrzavanja zimi lavandu treba saditi u zaista velike tegle, u koje treba staviti na dno dva centimetra drenažnog materijala. Za sadnju treba koristiti kvalitetnu mješavinu zemlje, komposta i treseta te dodati gnojivo s produljenim djelovanjem.
Bolje je saditi manje sorte prave lavande kao "Dwarft Blue"ili "Litlle Lady" pošto mogu duže trajati u teglama. Ako se sade veće sorte ili lavandini, treba ih nakon dvije godine presaditi u vrt. Zalijevati treba češće, najbolje po zemlji, a šišati svake godine nakon cvatnje tako da se porežu sve cvjetne stapke sa dijelom novih izboja.
Ljekoviti dio biljke :
Cvijet i list.
Ljekovito djelovanje :
Zbog ugodnog mirisa i ljekovitosti čaj od cvjetova lavande ima široku primjenu. Tradicionalan je lijek za umirenje i ublažavanje nesanice te protiv glavobolje. Lavandin cvijet djelotvoran je i kod prehlade i infekcije dišnih putova. Potiče probavu i uklanjanje štetnih tvari iz organizma, a nezaslađen čaj pomaže kod želučanih tegoba i nadutosti. Osušeni cvjetovi omiljeni su za punjenje jastuka za opuštanje i bolji san. Koriste se kao dodatak pri izradi domaćih kozmetičkih pripravka, losiona, kupki i sl.
Nekad vrlo popularan u kulinarstvu, cvijet lavande, ponovno se sve više koristi. Naročito cvijet prave (fine) lavande - L.angustifolia koji je finijeg i blažeg mirisa u odnosu na lavandine. Zbog slatkastog mirisa najvše se primjenjuje za deserte, poput sladoleda s lavandom, krema i kolačića, sorbeta i sl. Lavandom se začinjavaju jela sa roštilja, a sastavni je dio poznate provansalske mješavine začina. Kao začin mogu se koristiti i mladi lisni izboji. Jednostavan je način primjene oplemenjivanjem šećera kojim možemo kasnije zasladiti čaj ili slastice. Aromatizirati se mogu i ocat i ulje.
Eterično ulje prave lavande upotrebljava se za proizvodnju parfema i kolonjske vode. Za proizvodnju sapuna upotrebljava se jeftinije eterično ulje hibridne lavande.
Mjere opreza :
Levanda, lavandula, despik, ženski despik,
Opis biljke :
Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.
Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja. Eterično ulje se dobiva destilacijom cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadrži od 0,5 do 1,5 % eteričnog ulja, a hibridne lavande 0,9 do 5 %. Eterično ulje uglavnom se nakuplja u žlijezdama smještenim do same cvjetne čaške. Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Pojedinu vrstu karakterizira sastav eteričnog ulja, pa tako prava lavanda sadrži linalilacetata 35 do 60 %, a hibridna lavanda samo 7-16 %.
Ime lavanda potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati se, a objašnjava osnovnu namjenu suhog cvijeta i lavandina, eteričnog ulja.
Stanište :
Uzgoj :
Lavanda je termofilna biljka koja za nagomilavanje eteričnog ulja zahtijeva visoke temperature te mnogo sunca i svijetlosti tijekom cijele vegetacije. Topli, od vjetra zaklonjeni tereni pogoduju brzom rastu biljaka. Hladna tla uz mrazove nanose velike štete usjevu, iako biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20 ºC. Ako vegetacija počne rano, hibridna lavanda može stradati zbog kasnih proljetnih mrazova. Ako tijekom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50 %, kao i udio etera u njemu (do 30 %). Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta.
Prava lavanda nema velikih zahtijeva u pogledu tla, te uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu, pa i na kršu. Hibridna je lavanda nešto zahtjevnija i najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom, ali uspijeva i na tlima na kojima se uzgaja prava lavanda. Hladni, nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla, ne podnose ni prava ni hibridna lavanda.
Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.
Osnovna njega usjeva sastoji se u obrezivanju biljaka sredinom proljeća na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Ponovo se biljka obrezuje u drugoj godini na visinu 15-18 cm. Nakon toga više nema potrebe oblikovati krošnju. Nasad prave lavande počne starjeti nakon 6-8 godina, grmovi se prorjeđuju, smanjuje se broj cvjetnih izbojaka, a cvjetne stabljike se skraćuju.
Lavande u teglama ili žardinjerama mogu se uspješno uzgajati ukoliko imate dobar sunčani položaj sa barem osam sati sunca. Potrebno je češće zalijevanje, dobra drenaža i prihrana. Zbog jakog korijenja, i mogućeg smrzavanja zimi lavandu treba saditi u zaista velike tegle, u koje treba staviti na dno dva centimetra drenažnog materijala. Za sadnju treba koristiti kvalitetnu mješavinu zemlje, komposta i treseta te dodati gnojivo s produljenim djelovanjem.
Bolje je saditi manje sorte prave lavande kao "Dwarft Blue"ili "Litlle Lady" pošto mogu duže trajati u teglama. Ako se sade veće sorte ili lavandini, treba ih nakon dvije godine presaditi u vrt. Zalijevati treba češće, najbolje po zemlji, a šišati svake godine nakon cvatnje tako da se porežu sve cvjetne stapke sa dijelom novih izboja.
Ljekoviti dio biljke :
Cvijet i list.
Ljekovito djelovanje :
Zbog ugodnog mirisa i ljekovitosti čaj od cvjetova lavande ima široku primjenu. Tradicionalan je lijek za umirenje i ublažavanje nesanice te protiv glavobolje. Lavandin cvijet djelotvoran je i kod prehlade i infekcije dišnih putova. Potiče probavu i uklanjanje štetnih tvari iz organizma, a nezaslađen čaj pomaže kod želučanih tegoba i nadutosti. Osušeni cvjetovi omiljeni su za punjenje jastuka za opuštanje i bolji san. Koriste se kao dodatak pri izradi domaćih kozmetičkih pripravka, losiona, kupki i sl.
Nekad vrlo popularan u kulinarstvu, cvijet lavande, ponovno se sve više koristi. Naročito cvijet prave (fine) lavande - L.angustifolia koji je finijeg i blažeg mirisa u odnosu na lavandine. Zbog slatkastog mirisa najvše se primjenjuje za deserte, poput sladoleda s lavandom, krema i kolačića, sorbeta i sl. Lavandom se začinjavaju jela sa roštilja, a sastavni je dio poznate provansalske mješavine začina. Kao začin mogu se koristiti i mladi lisni izboji. Jednostavan je način primjene oplemenjivanjem šećera kojim možemo kasnije zasladiti čaj ili slastice. Aromatizirati se mogu i ocat i ulje.
Eterično ulje prave lavande upotrebljava se za proizvodnju parfema i kolonjske vode. Za proizvodnju sapuna upotrebljava se jeftinije eterično ulje hibridne lavande.
Mjere opreza :