Solanum lycopersicum
Drugi nazivi :
Paradajz, rajčica, poma, pomidor, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, jabučica, crveni patlidžan.
Opis biljke :
Rajčica ili paradajz je povrće iz porodice pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike.
Rajčica je biljka koja ima velik broj različitih sorti, koje se razlikuju po visini (od 20 cm do 2 metra), po boji (crvena, ružičasta, bijela, crna, zelena, žuta, narančasta, tigrasta), te po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, duguljasti, naborani…).
Gledano s botaničke strane, rajčica je voće, no uglavnom se s kulinarskog stajališta tretira kao povrće.
Stanište :
Rajčica je samooplodna biljka, koja voli sunce i vlagu.
Uspješan uzgoj rajčice na otvorenom ovisi isključivo o temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je između 25°C i 30°C. Za rast i razvoj sadnice je potrebno od 18 do 25°C danju, te oko 15°C noću.
Uzgoj :
Prije nego se odlučite za sadnju rajčica na balkonu, raspitajte se koja vrsta najbolje uspijeva na balkonu. Odredite u koje posude ćete saditi rajčice. Najbolji su lonci od plastike ili stakloplastike. Plastični lonci su dobar odabir zbog niske cijene i praktičnosti. Zemljani lonci nisu dobri jer brzo popiju vodu koja je namijenjena rajčici, a i lako pucaju pri nepažljivom rukovanju.
Vodite računa da je lonac u koji ćete posaditi rajčice dovoljno dubok. Dubina od 8 cm je apsolutni minimum, dok je lonac od 12 ili čak 16 cm vrlo dobar odabir. Ja ih sadim pojedinačno u plastičnim flašama dubine 18-25 cm i rastu fantastično.
Kada ste odabrali lonac, morate se pobrinuti za drenažu. Rajčica će vrlo brzo istrunuti ako je cijelo vrijeme u mokrom tlu. Većina kupljenih lonaca ima već unaprijed izbušene rupe na dnu.
Ako vaš lonac to nema, izbušite sami nekoliko rupica. Nije loša ideja na dno lonca posuti tanji sloj šljunka koji će pospješiti odtok viška vode!
Lonac napunite kvalitetnim kompostom i zemljom te u nju zasadite rajčice. Iz iskustva znam da u prvu smjesu supstrata treba dodati dosta kalcija kako bi plodovi izbjegli truljenje pri dnu tzv. vršna trulež, kad se formiraju. Ja za to sušim i meljem iskorištene ljuske od jaja te prah jednostavno umješam u supstrat. No, ovim se u zemlji/suprstratu značajno povisuje pH (alkalizira se) pa treba i o tome voditi računa!!!
Uzgaja se od sjemena ili od presadnica (flanaca) proizvedenih u zagrijavanom, zaštićenom prostoru. Dobra presadnica visoka je oko 25 cm, a pri dnu debela je oko 1 cm.
Kada biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni kolac i zavežite ju uz kolac. Kolac će pomoći vašoj biljci da održi stabilnost i ravnotežu.
Rajčice redovno zalijevajte. Kako ćete znati kada je vrijeme za zalijevanje? Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalijevanje.
Rajčicu je potrebno nadohranjivati da bi dala što bolji urod. Svaki put kada rajčicu zalijete vodom isprat ćete i određenu količinu hranjivih tvari iz zemlje. Rajčicu nadohranite dva-triput mjesečno.
Uzgojem rajčice u loncu izbjeći ćete mnogobrojne bolesti koje ih napadaju iz zemlje.
Ako rajčicu sijete u loncu, posadite je krajem zime i ostavite na toplom, ali uz obavezno razdoblje privikavanja na vanjske uvjete.
Lonce je potrebno, kada zatopli, barem jedan-dva puta tijekom dana iznositi na terasu, a noću unositi na zaštićeno mjesto. Tako će se biljka lagano prilagoditi vanjskim uvjetima.
Kada prestane opasnost od mraza i noćna temperatura se popne iznad 10° C, možete preseliti rajčice na balkon.
Rajčica ne trpi vodu po lišću... zaljevanje je u obliku navodnjavanja pri korjenu.
Kad mlade biljke malo ojačaju potrebno ih je zagrnut sa zemljom, trgat zaperke obvezno, a kad dosegnu željenu visinu može se otrgnut vrh - da se bolje razvijaju plodovi... eventualno ih se može i zasjenit sa zelenom mrežom da se zaštite od prejakog sunca. U početku, cvjetove skidati samo najdolnje, one koji se prvi pojave jer onda biljka na samom početku brže raste (ne troši snagu na male plodove), a novi cvjetovi će ubrzo narasti.
Grančice koje rastu pri dnu isto treba odrezati jer tako opet biljka radi paralelnu granu koja će neminovno oslabjeti glavnu granu.
Ako se na biljci pokaže žuto lišće to znači da je zaljevanje bilo prekomjerno i da žilice trule. Da bi se dalje žućenje lišća i truljenje korjena sprječilo, treba biljku ili presaditi u drugu saksiju i svježu zemlju ili usporiti sa zalijevanjm - što je teško ljeti kad svo bilje u saksiji traži više vode...
Ako koristite vještačka gnojiva, za prirast ploda je posebno korisno đubriti Kalijem iliti potašom u različitim oblicima (sulfat i sl.). Kalcij je dobro dodati u supstrat prije sađenja...
Pri berbi peteljku je najbolje odrezati škarama. Tako nećemo oštetiti nedozrele susjedne plodove niti ostaviti potrganu ranu na biljci, koja potom može dovesti do infekcija. Povoljno vrijeme za berbu su rani jutarnji ili večernji sati. U to doba plodovi neće biti rosni ni pretopli.
Najkvalitetniji su oni plodovi koji su tamnocrvene boje, a oko peteljke mogu biti svijetlocrveni.
Ubranu rajčicu je najbolje odmah upotrijebiti.
Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2–3 dana, nakon čega koristite ovu tekućinu za redovito prskanje vaših rajčica.
Prskajte ih redovito čajem od preslice. Preslica sadrži puno silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčicu često napadaju i krumpirove zlatice. Upravo radi zajedničkih nametnika i bolesti ne preporučuje se sadnja rajčice pored krumpira.
Krumpirove zlatice će ipak prvo odabrati krumpir, tek krajem ljeta više počinju napadati rajčicu i patlidžan.
Tako rajčica odlično uspijeva u blizini bosiljka, nevena, luka, peršina, mrkve, šparoge, a ne voli biti u društvu krumpira, kupusa, graška i komorača.
Upotreba :
Iako su joj stabljika i listovi otrovni, plodovi rajčice spadaju u najjestivije povrće. Svježa ili konzervirana rajčica priprema se kao juha, umak, sastavni je dio salata, kombinira se s tjesteninom, rižom, povrćem, mesnim jelima ili ribom.
Ljekovito djelovanje :
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost - samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Rajčica je najbogatija bakrom, a željeza sadrži više nego pileće meso, riba i mlijeko.
Mjere opreza :
Oprez je potreban radi alkaloida solanina, prirodnog pesticida/fungicida, koji je i za ljude otrovan. U rajčicama ga ima samo u lišću, ne i u plodu, dok krumpir najveću koncentraciju ima baš u smrtno otrovnim plodovima. Solanin je prisutan i u drugim pomoćnicama, a posebno u krumpiru.
Postoje teorije kako su povrća iz obitelji Solanacae (pomoćnica), svi redom štetni za oboljele od reumatičnog artritisa i gihta. Tu se ubrajaju paradiz, paprike (sve vrste), patlidžan, krumpir... Ja sam probao izostaviti iste s jelovnika na par mjeseci - nije pomoglo!!!
Paradajz, rajčica, poma, pomidor, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, jabučica, crveni patlidžan.
Opis biljke :
Rajčica ili paradajz je povrće iz porodice pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike.
Rajčica je biljka koja ima velik broj različitih sorti, koje se razlikuju po visini (od 20 cm do 2 metra), po boji (crvena, ružičasta, bijela, crna, zelena, žuta, narančasta, tigrasta), te po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, duguljasti, naborani…).
Gledano s botaničke strane, rajčica je voće, no uglavnom se s kulinarskog stajališta tretira kao povrće.
Stanište :
Rajčica je samooplodna biljka, koja voli sunce i vlagu.
Uspješan uzgoj rajčice na otvorenom ovisi isključivo o temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je između 25°C i 30°C. Za rast i razvoj sadnice je potrebno od 18 do 25°C danju, te oko 15°C noću.
Uzgoj :
Prije nego se odlučite za sadnju rajčica na balkonu, raspitajte se koja vrsta najbolje uspijeva na balkonu. Odredite u koje posude ćete saditi rajčice. Najbolji su lonci od plastike ili stakloplastike. Plastični lonci su dobar odabir zbog niske cijene i praktičnosti. Zemljani lonci nisu dobri jer brzo popiju vodu koja je namijenjena rajčici, a i lako pucaju pri nepažljivom rukovanju.
Vodite računa da je lonac u koji ćete posaditi rajčice dovoljno dubok. Dubina od 8 cm je apsolutni minimum, dok je lonac od 12 ili čak 16 cm vrlo dobar odabir. Ja ih sadim pojedinačno u plastičnim flašama dubine 18-25 cm i rastu fantastično.
Kada ste odabrali lonac, morate se pobrinuti za drenažu. Rajčica će vrlo brzo istrunuti ako je cijelo vrijeme u mokrom tlu. Većina kupljenih lonaca ima već unaprijed izbušene rupe na dnu.
Ako vaš lonac to nema, izbušite sami nekoliko rupica. Nije loša ideja na dno lonca posuti tanji sloj šljunka koji će pospješiti odtok viška vode!
Lonac napunite kvalitetnim kompostom i zemljom te u nju zasadite rajčice. Iz iskustva znam da u prvu smjesu supstrata treba dodati dosta kalcija kako bi plodovi izbjegli truljenje pri dnu tzv. vršna trulež, kad se formiraju. Ja za to sušim i meljem iskorištene ljuske od jaja te prah jednostavno umješam u supstrat. No, ovim se u zemlji/suprstratu značajno povisuje pH (alkalizira se) pa treba i o tome voditi računa!!!
Uzgaja se od sjemena ili od presadnica (flanaca) proizvedenih u zagrijavanom, zaštićenom prostoru. Dobra presadnica visoka je oko 25 cm, a pri dnu debela je oko 1 cm.
Kada biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni kolac i zavežite ju uz kolac. Kolac će pomoći vašoj biljci da održi stabilnost i ravnotežu.
Rajčice redovno zalijevajte. Kako ćete znati kada je vrijeme za zalijevanje? Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalijevanje.
Rajčicu je potrebno nadohranjivati da bi dala što bolji urod. Svaki put kada rajčicu zalijete vodom isprat ćete i određenu količinu hranjivih tvari iz zemlje. Rajčicu nadohranite dva-triput mjesečno.
Uzgojem rajčice u loncu izbjeći ćete mnogobrojne bolesti koje ih napadaju iz zemlje.
Ako rajčicu sijete u loncu, posadite je krajem zime i ostavite na toplom, ali uz obavezno razdoblje privikavanja na vanjske uvjete.
Lonce je potrebno, kada zatopli, barem jedan-dva puta tijekom dana iznositi na terasu, a noću unositi na zaštićeno mjesto. Tako će se biljka lagano prilagoditi vanjskim uvjetima.
Kada prestane opasnost od mraza i noćna temperatura se popne iznad 10° C, možete preseliti rajčice na balkon.
Rajčica ne trpi vodu po lišću... zaljevanje je u obliku navodnjavanja pri korjenu.
Kad mlade biljke malo ojačaju potrebno ih je zagrnut sa zemljom, trgat zaperke obvezno, a kad dosegnu željenu visinu može se otrgnut vrh - da se bolje razvijaju plodovi... eventualno ih se može i zasjenit sa zelenom mrežom da se zaštite od prejakog sunca. U početku, cvjetove skidati samo najdolnje, one koji se prvi pojave jer onda biljka na samom početku brže raste (ne troši snagu na male plodove), a novi cvjetovi će ubrzo narasti.
Grančice koje rastu pri dnu isto treba odrezati jer tako opet biljka radi paralelnu granu koja će neminovno oslabjeti glavnu granu.
Ako se na biljci pokaže žuto lišće to znači da je zaljevanje bilo prekomjerno i da žilice trule. Da bi se dalje žućenje lišća i truljenje korjena sprječilo, treba biljku ili presaditi u drugu saksiju i svježu zemlju ili usporiti sa zalijevanjm - što je teško ljeti kad svo bilje u saksiji traži više vode...
Ako koristite vještačka gnojiva, za prirast ploda je posebno korisno đubriti Kalijem iliti potašom u različitim oblicima (sulfat i sl.). Kalcij je dobro dodati u supstrat prije sađenja...
Pri berbi peteljku je najbolje odrezati škarama. Tako nećemo oštetiti nedozrele susjedne plodove niti ostaviti potrganu ranu na biljci, koja potom može dovesti do infekcija. Povoljno vrijeme za berbu su rani jutarnji ili večernji sati. U to doba plodovi neće biti rosni ni pretopli.
Najkvalitetniji su oni plodovi koji su tamnocrvene boje, a oko peteljke mogu biti svijetlocrveni.
Ubranu rajčicu je najbolje odmah upotrijebiti.
Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2–3 dana, nakon čega koristite ovu tekućinu za redovito prskanje vaših rajčica.
Prskajte ih redovito čajem od preslice. Preslica sadrži puno silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčicu često napadaju i krumpirove zlatice. Upravo radi zajedničkih nametnika i bolesti ne preporučuje se sadnja rajčice pored krumpira.
Krumpirove zlatice će ipak prvo odabrati krumpir, tek krajem ljeta više počinju napadati rajčicu i patlidžan.
Tako rajčica odlično uspijeva u blizini bosiljka, nevena, luka, peršina, mrkve, šparoge, a ne voli biti u društvu krumpira, kupusa, graška i komorača.
Upotreba :
Iako su joj stabljika i listovi otrovni, plodovi rajčice spadaju u najjestivije povrće. Svježa ili konzervirana rajčica priprema se kao juha, umak, sastavni je dio salata, kombinira se s tjesteninom, rižom, povrćem, mesnim jelima ili ribom.
Ljekovito djelovanje :
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost - samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Rajčica je najbogatija bakrom, a željeza sadrži više nego pileće meso, riba i mlijeko.
Mjere opreza :
Oprez je potreban radi alkaloida solanina, prirodnog pesticida/fungicida, koji je i za ljude otrovan. U rajčicama ga ima samo u lišću, ne i u plodu, dok krumpir najveću koncentraciju ima baš u smrtno otrovnim plodovima. Solanin je prisutan i u drugim pomoćnicama, a posebno u krumpiru.
Postoje teorije kako su povrća iz obitelji Solanacae (pomoćnica), svi redom štetni za oboljele od reumatičnog artritisa i gihta. Tu se ubrajaju paradiz, paprike (sve vrste), patlidžan, krumpir... Ja sam probao izostaviti iste s jelovnika na par mjeseci - nije pomoglo!!!