Achillea millefolium
Drugi nazivi :
Ajdučica, ajdučka trava, arman, hajdučica, hajdučka trava, kačak, kostret, kunica, kunića, mezinec, ravan, rman, roman, romanika, sporić, sporiš, stolisnik, stolist, stolista, stolistak.
Opis biljke :
Iz svijetlosmeđeg, puzavog i trajnog podanka potjeraju u proljeće najprije kovrčavi i široki prizemni listovi složeni u obliku rozete, a zatim istjera i uspravna stabljika. Stabljika je na presjeku cilindrična, glatka, unutra srčikasta, gola ili proviđena sitnim dlačicama, što je ovisno o visinskom položaju staništa. Visina stabljike kreće se od 30 do 80 cm, a listovi koji izrastu na stabljici u početku su svjetlije a kasnije tamnozelene boje. Stabljika je inače nerazgranjena, uspravna, nosi listove s kratkom peteljkom, listovi su sitno perasti, a perca listova završavaju sićušno malim bodljikavim vrhovima - zato izgledaju kao mnoštvo malih listova sakupljenih u jedan veliki te otuda i dolazi naziv Millefolium iliti po naški - stolisnik. Bijeli ili ružičasto-bijeli cvjetovi skupljeni su u cvat na vrhu stabljike. Plodići su duguljasti i srebrno-sive boje.
Nadzemni dio biljke u cvjetanju sadrži do jedan odsto etarskog ulja (farmakopeja zahtijeva najmanje 0,13%), flavonoide, vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, stereole, tanine i dr. Etarsko ulje hajdučke trave dobija se destilacijom pomoću vodene pare, a sadrži pinen, cineol, tujon, kamfor, limonen, borneol.
Listovi i cvjetovi imaju fini aromatični miris dok im je okus mirisav, trpak i steže. Biljka cvjeta od kasnog ljeta do prvih jesenjih mrazeva.
Stanište :
Biljka je rasprostranjena po cijeloj Europi. Raste pojedinačno ili u velikom mnoštvu na livadama i pašnjacima. Raste svuda uz puteve i polja u kontinentalnoj klimi, kao samonikla biljka.
Uzgoj :
U saksiji skoro da nema brige osim zalijevanja i gnojenja jednom godišnje. Ako se sadi u veće saksije ili u vrt, brzo se sama raširi okolo, pa to treba imati na umu. Zimi može ostati napolju i ukoliko temperatre padnu ispod -5, pošto je za to pripremljena.
Ljekoviti dio biljke :
Za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi s kratkim peteljkama, i cijela biljka najviše do 30 cm dužine. Zbog visokog sadržaja gorkih materija i eteričnog ulja, hajdučku trava ili stolisnik ubrajaju u gorke droge. Cvjeta preko cijelog ljeta.
Ljekovito djelovanje :
Koristi se u obliku čaja za poboljšanje apetita, kod želučanih tegoba, nadimanja i teškog varenja. U narodnoj medicini se koristi za zaraščivanje rana - kao hemostiptik i ublažavanje bolova. Od davnina je koristimo u tretmanima svih ženskih tegoba (bolnih i obilnih menstruacija, neplodnosti, upala mokraćnih kanala i td.).
U veterini se daje konjima i ovcama kod nadimanja i grčeva, a mladim odojcima kod bolesti crijeva. Ujedno je najzdravije krmivo. Sitno iskosan list daje se peradi dok je mala, i to pomiješano s kukuruznim brašnom za brži rast.
Za ljudsku prehranu, za jelo, bere se već u rano proljeće od veljače do lipnja i ponekad ponovo u jesen. Jestivi su posve mladi i nježni listovi. Mladi listovi imaju aromatičan miris po eteričnom ulju pa se dodaju salatama, varivima i svježem siru.
Mjere opreza :
Velike količine mogu uzrokovati glavobolju, a dugotrajna uporaba alergijski osip i osjetljivost kože na sunce.
Ajdučica, ajdučka trava, arman, hajdučica, hajdučka trava, kačak, kostret, kunica, kunića, mezinec, ravan, rman, roman, romanika, sporić, sporiš, stolisnik, stolist, stolista, stolistak.
Opis biljke :
Iz svijetlosmeđeg, puzavog i trajnog podanka potjeraju u proljeće najprije kovrčavi i široki prizemni listovi složeni u obliku rozete, a zatim istjera i uspravna stabljika. Stabljika je na presjeku cilindrična, glatka, unutra srčikasta, gola ili proviđena sitnim dlačicama, što je ovisno o visinskom položaju staništa. Visina stabljike kreće se od 30 do 80 cm, a listovi koji izrastu na stabljici u početku su svjetlije a kasnije tamnozelene boje. Stabljika je inače nerazgranjena, uspravna, nosi listove s kratkom peteljkom, listovi su sitno perasti, a perca listova završavaju sićušno malim bodljikavim vrhovima - zato izgledaju kao mnoštvo malih listova sakupljenih u jedan veliki te otuda i dolazi naziv Millefolium iliti po naški - stolisnik. Bijeli ili ružičasto-bijeli cvjetovi skupljeni su u cvat na vrhu stabljike. Plodići su duguljasti i srebrno-sive boje.
Nadzemni dio biljke u cvjetanju sadrži do jedan odsto etarskog ulja (farmakopeja zahtijeva najmanje 0,13%), flavonoide, vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, stereole, tanine i dr. Etarsko ulje hajdučke trave dobija se destilacijom pomoću vodene pare, a sadrži pinen, cineol, tujon, kamfor, limonen, borneol.
Listovi i cvjetovi imaju fini aromatični miris dok im je okus mirisav, trpak i steže. Biljka cvjeta od kasnog ljeta do prvih jesenjih mrazeva.
Stanište :
Biljka je rasprostranjena po cijeloj Europi. Raste pojedinačno ili u velikom mnoštvu na livadama i pašnjacima. Raste svuda uz puteve i polja u kontinentalnoj klimi, kao samonikla biljka.
Uzgoj :
U saksiji skoro da nema brige osim zalijevanja i gnojenja jednom godišnje. Ako se sadi u veće saksije ili u vrt, brzo se sama raširi okolo, pa to treba imati na umu. Zimi može ostati napolju i ukoliko temperatre padnu ispod -5, pošto je za to pripremljena.
Ljekoviti dio biljke :
Za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi s kratkim peteljkama, i cijela biljka najviše do 30 cm dužine. Zbog visokog sadržaja gorkih materija i eteričnog ulja, hajdučku trava ili stolisnik ubrajaju u gorke droge. Cvjeta preko cijelog ljeta.
Ljekovito djelovanje :
Koristi se u obliku čaja za poboljšanje apetita, kod želučanih tegoba, nadimanja i teškog varenja. U narodnoj medicini se koristi za zaraščivanje rana - kao hemostiptik i ublažavanje bolova. Od davnina je koristimo u tretmanima svih ženskih tegoba (bolnih i obilnih menstruacija, neplodnosti, upala mokraćnih kanala i td.).
U veterini se daje konjima i ovcama kod nadimanja i grčeva, a mladim odojcima kod bolesti crijeva. Ujedno je najzdravije krmivo. Sitno iskosan list daje se peradi dok je mala, i to pomiješano s kukuruznim brašnom za brži rast.
Za ljudsku prehranu, za jelo, bere se već u rano proljeće od veljače do lipnja i ponekad ponovo u jesen. Jestivi su posve mladi i nježni listovi. Mladi listovi imaju aromatičan miris po eteričnom ulju pa se dodaju salatama, varivima i svježem siru.
Mjere opreza :
Velike količine mogu uzrokovati glavobolju, a dugotrajna uporaba alergijski osip i osjetljivost kože na sunce.