Sambucus nigra
Drugi nazivi :
Zova, zohva, bazga, baz, baza, bazgovina, crna bazga, crna zova, zovika.
Opis biljke :
Zova (bazga) je samonikla biljka listopadnih grmova ili niskog drveća (3-7m).
Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).
Na donjem dijelu stabla kora je svjetlosmeđa, a u gornjem dijelu sivo-bjela, pomalo izbrazdana i bradavičasta. Već u blizini zemlje izbijaju postrane krhke i lako lomljive grane. Drvo okružuje plutasta, bjela i veoma lagana srž. Nasuprotni listovi nepravilno su perasti s jajastim, zašiljenim, tamnozelenim liskama, koje su po rubu pilasto nazubljene. Cvjetovi su sakupljeni u pljosnati štit, a boja im je bjela do žučkasto-bjela. Iz cvjetova se razvijaju bobe, u početku zelene, zatim crveno-smeđe i naposljetku sjajnocrne. Bobe su male i sočne. Cvjetovi su jakog i veoma ugodnog mirisa, koji u suhom stanju postaju blaži. Okus cvjetova je gorkast i aromatičan. Sirove bobe (plodovi) imaju neprijatan okus, dok su pripremljeni kao sok ukusni.
Stanište :
Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Raste na rubovima šuma i osunčanim šumskim krčevinama, na zapuštenim mestima i u blizini naselja.
Uzgoj :
U saksiji kao i u vrtu, nema skoro nikakvih zahtjeva osim urednog navodnjavanja. Poželjno ju je imati na mjestima ne previše izloženim suncu (poluhlad) i u zavjetrini, na vlažnim staništima ili redovito zalijevati!! Ono što zova ne trpi je suša - mora biti zaljevana ili posađena na prirodno vlažnom mjestu!!!
Sadi se i presađuje u proljeće, ne uspjeva najbolje ako se sadi sredinom ljeta ili kasnije!
Razmnožava se sadnicama koje same izbijaju iz starije biljke ili reznicama od dvogodišnjih grana, koje vrlo uspješno (80%) u zemlji same puštaju korijen, bez puno intervencija.
Važno je znati da se zova oprašuje unakrsno - potrebno je imati nekoliko grmova istovremeno jer se cvjetovi samo tako pravilno opraše i zametnu bobice. I ukoliko ih se uzgaja zbog cvjetova, cvjetovi uzgajani na samo jednom grmu neće ostati u štitu nakon sušenja već će se raspadati!!!
Također, urod prve godine uglavnom je upola manji od svih slijedećih, pa ne budite razočarani početnim rezultatima.
Gnojidba se preporuča često, pogotovu pred ljeto, za vrijeme cvjetanja. Prije sadnje, ako se može u zemlju umiješati zreli stajnjak - uvelike će pomoći rast i cvjetanje, kako u vrtu tako i u saksijama.
Upotreba :
Početak svega je cvijet, od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani svježi bazgini cvijetovi su vrhunska delikatesa, pikantni i vrlo ukusni. Priprema soka opisana na stranici sa receptima.
Često se piše o spremanju octa od bazge - od cvijeta i uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje, a količina cvijetova je uvijek mala. Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje da se uz dodatak šećera, jer šećer izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa. On je u biti stalno aktivan, a stajanjem na duži period kvaliteta je sve bolja. Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele komponente korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu. To je pravi ocat od bazge, bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću: Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod sportskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.
Mladi izboji i listovi beru se u rano proljeće. Djeluju kao diuretik, koriste se za čišćenje krvi i liječenje dijabetesa. Listovi su otrovni pa ih treba koristiti uz preporuku stručnjaka!!!
Cvjetovi se beru krajem proljeća, samo po sunčanom i suhom vremenu te se malo posuše na suncu. Najčešće se koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti dišnog sustava.
Kora s grana i stabla bazge se bere od proljeća i od kasne jeseni. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomoć kod mršavljenja.
U jesen se sabiru dozrele bobice bazge. Korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba... u obliku soka ili džema.
Od cvjetova bazge najčešće se priprema sirup, čaj, iscrpina, pa i liker.
Ljekoviti dio biljke :
Cvijet, list, korijen.
Ljekovito djelovanje :
Cvjetovi bazge su bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.
Zbog toga, bazga se koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma.
Veliki je saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje.
Ako osjećate da ćete dobiti gripu, pojedite 4 žlice zrelih ili suhih bobica bazge. Za liječenje gripe i prehlade možete koristiti i ekstrakt bazge koji možete kupiti u trgovinama zdrave hrane i biljnim ljekarnama ili sami napraviti tinkturu od cvijeta ili bobica.
Korisna je kod astme i upale dišnih puteva, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja.
U proljeće cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija.
Bazga ima i detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi.
Ova biljka može pomoči kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa.
Osim kao laksativ, djeluje i kao diuretik te doprinosi zdravlju bubrega. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje te liječi vodenu bolest.
Zbog tih svojih laksativnih, diuretičkih i detoksikacijskih svojstava odlična je kao pomoć u mršavljenju.
Bazga se koristi i u kremama protiv pjega i mrlja na koži. Zbog svojeg adstringentnog djelovanja čest je sastojak krema za akne.
Sok od svježih boba koristi se u liječenju neuralgije trigerninusa (neurlagija ličnog živca).
Mjere opreza :
Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.
Zeleni dijelovi bazge sadrže toksine koji mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, gušenje, teško disanje i bol u trbuhu. Sirova bazga se prije upotrebe mora dobro popariti kipućom vodom ili prokuhati.
U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima koje su izvrsno sredstvo protiv konstipacije (fermentirani sok zgnječenih zrelih boba sa šećerom!!!).
Zova, zohva, bazga, baz, baza, bazgovina, crna bazga, crna zova, zovika.
Opis biljke :
Zova (bazga) je samonikla biljka listopadnih grmova ili niskog drveća (3-7m).
Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).
Na donjem dijelu stabla kora je svjetlosmeđa, a u gornjem dijelu sivo-bjela, pomalo izbrazdana i bradavičasta. Već u blizini zemlje izbijaju postrane krhke i lako lomljive grane. Drvo okružuje plutasta, bjela i veoma lagana srž. Nasuprotni listovi nepravilno su perasti s jajastim, zašiljenim, tamnozelenim liskama, koje su po rubu pilasto nazubljene. Cvjetovi su sakupljeni u pljosnati štit, a boja im je bjela do žučkasto-bjela. Iz cvjetova se razvijaju bobe, u početku zelene, zatim crveno-smeđe i naposljetku sjajnocrne. Bobe su male i sočne. Cvjetovi su jakog i veoma ugodnog mirisa, koji u suhom stanju postaju blaži. Okus cvjetova je gorkast i aromatičan. Sirove bobe (plodovi) imaju neprijatan okus, dok su pripremljeni kao sok ukusni.
Stanište :
Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Raste na rubovima šuma i osunčanim šumskim krčevinama, na zapuštenim mestima i u blizini naselja.
Uzgoj :
U saksiji kao i u vrtu, nema skoro nikakvih zahtjeva osim urednog navodnjavanja. Poželjno ju je imati na mjestima ne previše izloženim suncu (poluhlad) i u zavjetrini, na vlažnim staništima ili redovito zalijevati!! Ono što zova ne trpi je suša - mora biti zaljevana ili posađena na prirodno vlažnom mjestu!!!
Sadi se i presađuje u proljeće, ne uspjeva najbolje ako se sadi sredinom ljeta ili kasnije!
Razmnožava se sadnicama koje same izbijaju iz starije biljke ili reznicama od dvogodišnjih grana, koje vrlo uspješno (80%) u zemlji same puštaju korijen, bez puno intervencija.
Važno je znati da se zova oprašuje unakrsno - potrebno je imati nekoliko grmova istovremeno jer se cvjetovi samo tako pravilno opraše i zametnu bobice. I ukoliko ih se uzgaja zbog cvjetova, cvjetovi uzgajani na samo jednom grmu neće ostati u štitu nakon sušenja već će se raspadati!!!
Također, urod prve godine uglavnom je upola manji od svih slijedećih, pa ne budite razočarani početnim rezultatima.
Gnojidba se preporuča često, pogotovu pred ljeto, za vrijeme cvjetanja. Prije sadnje, ako se može u zemlju umiješati zreli stajnjak - uvelike će pomoći rast i cvjetanje, kako u vrtu tako i u saksijama.
Upotreba :
Početak svega je cvijet, od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani svježi bazgini cvijetovi su vrhunska delikatesa, pikantni i vrlo ukusni. Priprema soka opisana na stranici sa receptima.
Često se piše o spremanju octa od bazge - od cvijeta i uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje, a količina cvijetova je uvijek mala. Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje da se uz dodatak šećera, jer šećer izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa. On je u biti stalno aktivan, a stajanjem na duži period kvaliteta je sve bolja. Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele komponente korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu. To je pravi ocat od bazge, bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću: Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod sportskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.
Mladi izboji i listovi beru se u rano proljeće. Djeluju kao diuretik, koriste se za čišćenje krvi i liječenje dijabetesa. Listovi su otrovni pa ih treba koristiti uz preporuku stručnjaka!!!
Cvjetovi se beru krajem proljeća, samo po sunčanom i suhom vremenu te se malo posuše na suncu. Najčešće se koriste za poticanje znojenja i liječenje bolesti dišnog sustava.
Kora s grana i stabla bazge se bere od proljeća i od kasne jeseni. Djeluje kao laksativ, protiv vodene bolesti i kao pomoć kod mršavljenja.
U jesen se sabiru dozrele bobice bazge. Korisne su kod avitaminoze, neuralgija, zatvora, slabosti, stresa, probavnih tegoba... u obliku soka ili džema.
Od cvjetova bazge najčešće se priprema sirup, čaj, iscrpina, pa i liker.
Ljekoviti dio biljke :
Cvijet, list, korijen.
Ljekovito djelovanje :
Cvjetovi bazge su bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.
Zbog toga, bazga se koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma.
Veliki je saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje.
Ako osjećate da ćete dobiti gripu, pojedite 4 žlice zrelih ili suhih bobica bazge. Za liječenje gripe i prehlade možete koristiti i ekstrakt bazge koji možete kupiti u trgovinama zdrave hrane i biljnim ljekarnama ili sami napraviti tinkturu od cvijeta ili bobica.
Korisna je kod astme i upale dišnih puteva, jer olakšava disanje i pomaže kod iskašljavanja.
U proljeće cvijet bazge možete koristiti kao sredstvo protiv peludnih alergija.
Bazga ima i detoksikacijsko djelovanje jer pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezdi.
Ova biljka može pomoči kod akni, čireva, konjunktivitisa i kožnog osipa.
Osim kao laksativ, djeluje i kao diuretik te doprinosi zdravlju bubrega. Koristi se u stanjima gdje je potrebno jače znojenje te liječi vodenu bolest.
Zbog tih svojih laksativnih, diuretičkih i detoksikacijskih svojstava odlična je kao pomoć u mršavljenju.
Bazga se koristi i u kremama protiv pjega i mrlja na koži. Zbog svojeg adstringentnog djelovanja čest je sastojak krema za akne.
Sok od svježih boba koristi se u liječenju neuralgije trigerninusa (neurlagija ličnog živca).
Mjere opreza :
Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.
Zeleni dijelovi bazge sadrže toksine koji mogu uzrokovati mučninu, povraćanje, proljev, gušenje, teško disanje i bol u trbuhu. Sirova bazga se prije upotrebe mora dobro popariti kipućom vodom ili prokuhati.
U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima koje su izvrsno sredstvo protiv konstipacije (fermentirani sok zgnječenih zrelih boba sa šećerom!!!).